Cilj je bio da se preko “priča” na Instagramu, kratke video snimke s emotikonima, tagove i uz komentare, podstakne svesnost o holokaustu za generaciju koja je vezana za nove medijske formate, rekli su kreatori projekta, kako prenosi Vašington post.

U Izraelu su međutim neki kritikovali taj novi odnos prema osetljivoj temi i rekli da je odraz lošeg ukusa.

Kritičari su naveli da kratki video snimci nisu istakli istinske užase Drugog svetskog rata, kada su nacisti i njihovi saveznici sistematski ubili 6 miliona Jevreja, među njima 1,5 miliona dece.

Kohavi, dete preživelih u holokaustu je međutim saopštio da je Instagram platforma za pričanje priča, a da one mogu biti površne i duboke.

Beta

On smatra da je u vreme kada je preživelih u holokastu sve manje, potrebno naći nove načine svedočenja i sećanja i da se nada da će tako gledaoce približiti Evinom životu i dubini njene duše.

U intervju za Njujork tajms otac i ćerka su rekli da su pročitali desetine dnevnika koje su napisali tinejžderi za vreme holokausta pre nego što su izabrali priču Eve Hejman, sekularne jevrejske devojčice iz Mađarske, koja je sanjala da postane fotoreporter i počela da piše dnevnik na svoj rođendan, 13. februara 1944. godine.

“Zdravo! Zovem se Eva”, poručuje devojčica tamne kovrdžave kose na promotivnim video snimku obučena u roze jaknu po modi iz 1940-tih godina, držeći lutku, a na snimku se vide emotikoni duge i jagoda.

“To sam ja, 1944. je, nacisti su osvojili većinu Evrope, rade užasne stvari Jevrejima ali nas još nisu osvojili”, poručuje ona na drugom kratkom snimku.

Eva koju glumi britanska glumica i koja govori engleski sa titlovima na hebrejskom jeziku u narednim snimcima predstavlja članove svoje porodice.

Takođe “snima” telefonom “zle naciste” i iskazuje svoju mržnju prema Adolfu Hitleru, rekavši da ne razume kako toliko mnogo ljudi može da ga sledi.

U stvarnosti, kako je delimično predstavila u svom dnevniku, Eva je deportovana četiri meseca nakon rođendana, a ubijena je u Aušvicu u oktobru 1944. 

Njena majka Agnes Žolt je preživela i kasnije otkrila dnevnik i objavila ga.

Pre objavljivanja na Instagramuprojekat koji je stajao više miliona dolara i na kome je angažovano oko 400 ljudi uveliko je promovisan na internetu i na džinovskim bilbordima u Izraelu i posterima uz potpis “Šta bi bilo da je devojćica u holokaustu imala Instagram”. 

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu je podržao projekat i na Tviteru objavio da bi ljudi trebalo da ga prate. Poznate ličnosti poput izraelske glumice Gal Gadot apelovali su na svoje pratioce da pogledaju priču. 

“Kao što je dnevnik Ane Frank približio užase života Jevreja u Evropi za vreme Drugog svetkog rata generacijama čitalaca nakon objavljivanja 1947. ideja je bila da priče na Instagramu uz kratke video snimke učine to isto danas”, navodi britanski Gardijan.

Veliki broj pratilaca, preko 1,1 milion za nedelju dana, svedoči da su priče privukle pažnju na deo istorije o kojoj mnogi mladi ljudi malo znaju.