fbpx
spot_img

Kako da pomognete svom detetu da pobedi strah pri susretu sa matematikom

Zašto većina učenika oseća nervozu kada se susretne sa matematičkim problemom? Kako im pomoći da matematiku ne posmatraju kao pretnju?

Polaskom u školu svaki đak prvak susretne se sa mnoštvom izazova i novih iskustava. Međutim, velikom broju dece najveći izazov predstavlja upravo njeno veličanstvo – matematika. Da li strah od neuspeha utiče da se zbunimo kada vidimo zadatak iz matematike ili sam zadatak u nama izaziva strah – pitanje je kojim su se profesionalno bavili stručnjaci širom sveta.

Prepreke na poligonu zvanom matematika

Osim deci, matematika često zadaje probleme i odraslima. Međutim, tek su se nedavna istraživanja bavila korenima ovog problema, koji se javljaju još u ranom detinjstvu. Profesorka psihologije Moli Džejmson naglašava da u literaturi nije najjasnije objašnjeno da li ljudi sa niskim nivoom znanja osećaju nervozu kada su u kontaktu sa matematikom – u tom slučaju im nedostaje veština – ili osećaj inferiornosti pred ozloglašenim predmetom izaziva blokadu i otežano učenje. Otkrivanje uzroka nervoze omogućilo bi učiteljima i nastavnicima da tačno znaju kada i na koji način treba da pomognu učenicima koji nailaze na poteškoće.

Kako izmeriti nervozu koju budi matematika?

Da bismo utvrdili kada počinje, kako se razvija i zašto nastaje, najpre moramo da utvrdimo način na koji ćemo meriti nervozu koja se javlja kada se ispred nas nalazi matematički zadatak ili kada neko u društvu pomene matematiku. Skale koje mere nervozu odraslih nisu uvek prilagođene dečjem uzrastu. Pored toga, ne postoji univerzalna skala koju koriste svi istraživači koji se bave ovim pitanjem.

Pitanja koja bi bila postavljana deci u ovakvim istraživanjima moraju biti formulisana sa matematičkom preciznošću. Ovu tezu dokazuje primer istraživanja u kojima su deci postavljana pitanja poput sledećeg: „Da li osećaš leptiriće u stomaku na času matematike?“ Jedan mališan je odgovorio da oseća leptiriće jer mnogo voli matematiku, dok je drugi svoje leptiriće povezivao sa time što je bio gladan na času.

Copyright: Oksana Kuzmina

Šta sve utiče na detetov odnos prema matematici?

Da je veza između matematike i straha mnogo složenija nego što na prvi pogled izgleda dokazuje i istraživanje koje je Univerzitet u Čikagu sproveo sa starijim đacima. Ovo istraživanje pokazuje da nervoza zbog ograničenog vremena ili straha od neuspeha može da se javi i kod studenata koji su inače dobri u matematici.

Skala profesorke Kolin Genlej pokazuje da učenici osećaju nervozu kada vide zadatak iz matematike još od prvog razreda osnovne škole. Odnos roditelja, nastavnika ali i vršnjaka prema matematici može da utiče na negativan stav mališana prema predmetu. Nervoza i loš performans utiču povratno jedno na drugo i stvaraju začarani krug koji se čini da je teško prekinuti, ali ipak postoje načini.

Pomozite svom školarcu na putu od matematike kao pretnje do matematike kao izazova

Roditelji igraju krucijalnu ulogu u izgradnji pozitivnog odnosa prema predmetu i prema navikama vezanim za redovno učenje. Oni bi trebalo da, zajedno sa svojom decom, proveravaju domaće zadatke i da pritom uvek u prvi plan ističu tačne odgovore, a ne greške. Onima koji, na primer, gaje strast prema sportu treba zadavati zadatke koji su vezani za tu oblast. Ukoliko je moguće, dobro je okružiti učenika nastavnicima i vršnjacima koji imaju pozitivan stav prema predmetu.

Deca često odustaju od učenja stvari u kojima ne vide svrhu. Roditelji im mogu pomoći tako što će im pokazati mogućnosti za praktičnu primenu matematike u svakodnevnim aktivnostima. Matematika je korisna pri merenju sastojaka od kojih ćemo napraviti kolač, izračunati vreme ili koristiti novac. Mlađi mogu da sortiraju novčiće, dok stariji mogu da pomognu svojim roditeljima u kupovini tako što će proceniti koliko će koštati namirnice u korpi.

Roditelji svoje slobodno vreme mogu da utroše na kreativne igre koje nisu vremenski ograničene i ne stvaraju pritisak njihovoj deci. Jedna od ideja može biti porodično takmičenje u aktivnostima koje kombinuju matematiku i nešto što je detetu interesantno, kao što je na primer kuvanje, kompjuterska igrica, slaganje slagalica ili pravljenje različitih objekata od kocaka.

Predlog stručnjaka za starije učenike je da napišu strahove koje gaje prema matematici. Kada ih stave na papir i kritički izanaliziraju sa roditeljima ili nastavnicima, učenici često uviđaju da su njihovi strahovi bez osnova. Predlog za mlađe uzraste je da nacrtaju svoj strah u zamenu za pisanje.

Kako Vi pomažete svom detetu da prevaziđe svoj strah pri susretu sa matematikom? Podelite sa nama svoje ideje i iskustvo.

Izvor: novakdjokovic.com

Prethodni tekst
Sledeći tekst
Zoran Todorović
Zoran Todorović
Osnivač „Pokazivača“. Tvorac novakovanja. Čovek koji od života želi sve ili ništa, a trenutno živi negde između.