fbpx
spot_img

MARTovske pozorišne premijere i gostovanja u Beogradu

Tokom meseca marta publika u Beogradu će imati prilike da pogleda 8 premijerno izvedenih predstava beogradskih produkcija i čak 23 gostujuću predstavu. Predstave će premijerno biti izvedene u Narodnom pozorištu, Beogradskom dramskom pozorištu, Bitef Teatru, UK Vuk Stafanović Karadžić, Operi i teatru Madlenianum, pozorištu Pinokio i CZKBožidarac. U pitanju su predstave reditelja: Igora Vuka Torbice, Tatjane Mandić Rigonat, Milene Pavlović Čučilović, Nebojše Dugalića, Filipa Markovinovićai Angelča Ilievskog. Gostovaće predstave iz Salsburga, Skoplja, Tivta, Budve, Ljubljane, Kopara, Sarajeva, Subotice, Sombora, Vranja, Novog Pazara, Kruševca i Novog Sada.

Ovog meseca započinje i pozorišna festivalska sezona. U Beogradu se, od 6. do 22. marta održava 5. Beogradski Irski festival, a od 6. do 20. marta održava se XVI međunarodni pozorišni festival SLAVIJA 2017, u istoimenom pozorištu. U Rumi, od 22. do 27. marta se odžava jubilarna  20. ART TREMA FEST RUMA 2017, međunarodni pozorišni festival mladih autorskih projekata u organizaciji CZK Ruma. U Jagodini, od 20. do 27. marta se održavaju 46. DANI KOMEDIJE JAGODINA 2017, festival najboljih komedija pozorišta iz Srbije. Festival internacionalnog studentskog teatrea FIST 2017 se održava od 23. do 26. marta u Beogradu, u Dorćol Platz-u.

Premijere:
01. Mart: ROMEO I JULIJA, CZK Božidarac, scena Vladimir Jevtović
02. Mart: SLUČAJ RUPA, Atelje 212, scena Petar Kralj (Gostujuća premijera FDU Beograd)
14. Mart: ŽENSKA POSLA, Beogradsko dramsko pozorište, Nova scena
15. Mart: TRI LICA SAMOĆE, Bitef teatar
16. Mart: ILUZIJE, UK Vuk Stafanović Karadžić, scena Kult
17. Mart: TVOJA RUKA U MOJOJ, Opera i teatar Madlenianum, Mala scena
21. Mart: POLJE PUNO BISERA, Pozorište Pinokio, Večernja scena
24. Mart: CARSTVO MRAKA, Narodno pozorište, scena Raša Plaović
27. Mart: IZ ŽIVOTA INSEKATA, Beogradsko dramsko pozorište, Velika scena – otkazano!

Gostovanja u Beogradu:

02. Mart: RAZGOVORI U ČETIRI OKA, DK Studentski grad (Gostuje  Natodni teatar iz Skoplja)
03. Mart: LJUBAVNICE, Bitef teatar (Gostuje  pozorište Kosztolányi Dezső iz Subotice)
07. Mart: TAMO DALEKO NA OSTRVU SPASA, Beogradsko dramsko pozorište, Velika scena (Gostuje Kruševačko pozorište) – premijera!
08. Mart: PLAY STRINDBERG, Atelje 212, scena Petar Kralj (Gostuje FU Univerzitet Priština)
09. Mart: GOSPODIN IBRAHIM, Pozorište Slavija (Gostuje  Akademsko omladinsko pozorište Rostov na Donu, RUSIJA, XVI festival SLAVIJA)
09. i 10. Mart: OVO JE IRSKI PLES – savremeni plesni performans, Bitef teatar (Gostuje  Beogradski irski festival BIF)
10. Mart: PELIKAN, Pozorište Slavija (Gostuje  Republičko pozorište beloruske drame Minsk, BELORUSIJA, XVI festival SLAVIJA)
10. Mart: VEČITI MLADOŽENJA, Narodno pozorište, Velika scena (Gostovanje SNP Novi Sad)
10. Mart: SARAJEVSKI DANI TERORIZMA, Mikser Haus (Gostovanje Kamernog teatra 55 iz Sarajeva)
11. Mart: SENKA VETRA, Pozorište Slavija (Gostuje  Pozorište Bariš, Maragheh, IRAN, XVI festival SLAVIJA)
11. Mart: CRVENA, Atelje 212, scena Petar Kralj (Gostovanje Budve grada Teatra)
12. Mart: SAN SMEŠNOG ČOVEKA, Pozorište Slavija (Gostuje  Eksperimentalno dramsko pozorište nacija Moskva, RUSIJA, XVI festival SLAVIJA)
13. Mart: OŽALOŠĆENA PORODICA, Narodno pozorište, scena Raša Plaović (Gostuje  Šabačko pozorište)
14. Mart: JEDNOOKI KRALJ, Pozorište Slavija (Državno dramsko pozorište Stojan Bačvarov Varna, BUGARSKA, RUSIJA, XVI festival SLAVIJA)
15. Mart: VUKODLAK, Pozorište Slavija (Gostuje  Pozorište R.A.A.A.M. Talin, ESTONIJA, XVI festival SLAVIJA)
15. Mart: PENELOPIJADA, Narodno pozorište, scena Raša Plaović (Gostuje  Centar za kulturu Tivat – u koprodukciji sa April Production iz Toronta)
15. Mart: ZLA ŽENA, Beogradsko dramsko pozorište, Velika scena (Gostuje NP Sterija Vršac)
16. Mart: NERON I JA, Pozorište Slavija (Gostuje  Žambiljsko regionalno rusko dramsko pozorište Žambilj, KAZAHSTAN, RUSIJA, XVI festival SLAVIJA)
18. Mart: EU-ROPE, Bitef teatar (Gostuje  nezavisna plesna trupa)
19. Mart: BETON MAHALA, Zvezdara Teatar, scena Bata Stojković (Gostovanje trupe iz Novog Pazara)
22. Mart: RUŽA, UVELA, Atelje 212, scena Petar Kralj (Gostuje pozorište Bora Stanković Vranje)
23. Mart: MAESTRO, Narodno pozorište, Velika scena (Gostuje  Narodno pozorište Sombor)
25. Mart: TRI ZIME, Atelje 212, scena Mira Trailović (Gostuje Mestno Gredališče Ljubljansko, Ljubljana)
25. Mart: EXTESIA, Bitef teatar (Gostuje  Salzburg Experimental Academy of Dance, FIST festival)
30. i 31. Mart: ALAN FORD & Grupa TNT u epizodi Povratak otpisanih, Bitef teatar (Gostuje  Gledališče Kopar)
31. Mart: TRE SORELLE, Zvezdara Teatar, Nova scena (Gostovanje Centra za kulturu Tivat – u koprodukciji sa FDU Cetinje)

Premijere i gostovanja u aprilu:
05. April: RIČARD TREĆI, Narodno pozorište, Velika scena

Predstava meseca (u najavi):

CARSTVO MRAKA, Narodno pozorište, scena Raša Plaović u 20.30h
Lav Nikolajevič Tolstoj

Režija: Igor Vuk Torbica
Igraju: Olga Odanović (Matrjona), Hana Selimović (Anisja), Vanja Ejdus (Akuljina), Ljubomir Bandović (Petar), Anastasia Mandić (Kuma), Nebojša Kundačina (Aćim), Ivan Đorđević (Nikita), Nikola Vujović (Mitrić), Ivana Šćepanović (Marina), Novak Radulović (Svat) i devojčica Jelena Blagojević (Anjutka).
Dramaturg: Molina Udovički Fotez / Tijana Grumić, kostimograf: Marina Medenica, scenografija i dizajna svetla: Slovenije Branko Hojnik (Slovenija), kompozitori: Nenad i Alen Sinkauz (Hrvatska)
Zločini prikazani u drami „Carstvo mraka“ bez dvoumljenja shvataju se kao zakonite posledice robijaškoga života u tmini ruskog sela, u koje nezadrživo prodire moćna i cinična vlast novca. Bilo je to zanimljivo i našim gledaocima, koji tek što su preživeli prvobitnu akumulaciju kapitala u Srbiji, koja je imala katastrofalne posledice na selu” Raško Jovanović 

Više o premijernim predstavama:
ROMEO I JULIJA, CZK Božidarac, scena Vladimir Jevtović u 20h
Vilijam Šekspir

Režija: Ivan Jevtović
Igraju: Isidora Simijonović / Jelisaveta Karadzić, Stefan Radonjić / Arsenije Tubić, Bogdan Bogdanović / Dejan Jajcanin, Anita Stojadinović / Milica Stefanović

Pozorište lektira (Radoslava Grujića 3) je naziv projekta nastalog po ideji proslavljenog glumca Ivana Jevtovića, koji u saradnji sa nekolicinom svojih kolega i porodicom započinje rad na osnivanju novog pozorišta koje ce imati edukativni karakter. Projekat ce u buduć nositi ime uvazenog profesora Fakulteta dramskih umetnosti dr Vladimira Jevtovića.
Za prvu sezonu Pozorište lektira kao temu bira srednjoškolsku lektiru.U saradnji sa profesorima srpskog jezika i knjževnosti odabrana su dramska dela koja su uvrštena u plan i program srednjih škola na teritoriji Republike Srbije .Odabrana dela se dramatizuju, a potom se stvaraju predstave, režirane u skladu sa obradama lektire na časovima srpskog jezika i književnosti.

SLUČAJ RUPA, Atelje 212, scena Petar Kralj (Gostujuća premijera FDU Beograd) u 20.30h

Režija: Angelčo Ilievski
Igraju: Jelisaveta Karadžić i Stefan Radonjić

Master predstava Jelisavete Karadžić i Stefana Radonjića, diplomiranih glumaca na FDU u Beogradu, u klasi prof. dr Vladimira Jevtovića.

Predstava je rađena po motivima dva teksta Ežena Joneska, Ludilo udvoje i Rupa. Na komičan način, energičnom i brzom igrom, dvoje mladih glumaca, kritikuju i dovode u pitanje trenutni sistem vrednosti i međuljudske odnose. Publika prati svakodnevni život bračnog para, čiji je odnos prožet učestalim prepirkama i raspravama oko banalnih stvari pored iznenadnih izliva ljubavi. Iznenadna vest o padu jednog doktora nauka na maturskom ispitu unosi u njihov život još veću pometnju koja ka kraju kulminira i tako nastaje opšti haos u njihovim životima. Pored obilja smeha u publici, predstava ostavlja gorki ukus u ustima i tera publiku na zapitanost za svet u kojem živimo.

ŽENSKA POSLA, Beogradsko dramsko pozorište, Nova scena (u koprodukciji sa agencijom Ferzeng) u 20.30h

Milena Pavlović Čučilović

Režija: Milena Pavlović Čučilović
Igraju: Danina Jeftić, Sandra Bugarski, Tatjana Kecman i Milena Pavlović Čučilović
Scena i kostim: Staša Jamušakov


Ženska posla je komedija situacije o svadbi koja se nije dogodila, inspirisana komadom Andžeja Saramonoviča Testosteron. Četiri žene posle crkvenog venčanja, koje je prekinuto jer je mladoženja umesto sudbonosnog Da izjavio naočigled svih svatova da njegovo srce pripada drugoj, dolaze u lokal u kome je je trebalo da se vesele. Ipak, tulum se nastavlja, ne prestaje i to ne svatovni, već trilerski, jer treba otkriti krivca za debakl i fijasko. Tema muškaraca je neminovna u njihovim duhovitim prepirkama i raspravama, različitost između polova je ujedno ozbiljna i smešna: jer dobro je poznato da su muškarci sa Marsa a žene sa Venere, da ne mogu zajedno, ali ni jedni bez drugih.

TRI LICA SAMOĆE, Bitef teatar i Srpsko narodno pozorište Novi Sad, u 20h
Željko Jovanović

Režija: Filip Markovinović
Igraju: Mia Simonović, Sanja Mikitišin i Tanja Pjevac 
Dramaturg: Miloš Latinović, Scenograf: Saša Senković, Kostimograf: Senka Ranosavljević 

ILUZIJE, UK Vuk Stafanović Karadžić, scena Kult
Ivan Viripaev

Režija: Tatjana Mandić Rigonat
Igraju: Goran Jevtić, Katarina Marković, Milutin Milošević i Sonja Kolačarić
Kostim: Ivana Vasić

TVOJA RUKA U MOJOJ, Opera i teatar Madlenianum, mala scena u 20h
Kerol Rokamor

Režija: Nebojša Dugalić
Uloge: Igor Filipović (Čehov) i Vjera Mujović (Olga)
Scenograf: Nebojša Dugalić, kompozitor: Milan Nedeljkovič, kostimograf: Tijana Sićević

Publika će moći da vidi scenski uobličenu istinitu priču o jednom od najvećih svetskih književnika – ANTONU ČEHOVU i njegovoj ženi – slavnoj glumici OLGI KNIPER. Kao inspiracija za predstavu o ovoj nesvakidašnjoj ljubavi poslužila su pisma Čehova i Olge, njih 412, koliko su ih razmenili za 6 godina svoje ljubavi. Čehov je prerano umro, u 44. godini svog života, ostavivši brojna pripovedačka dela i kultne drame koje služe za žanrovski uzor predstavi TVOJA RUKA U MOJOJ, a žanr se može okarakterisati kao komedija po Čehovu.

IZ ŽIVOTA INSEKATA, Beogradsko dramsko pozorište, Velika scena u 20h
Karel Čapek

Režija: Ivan Vuković
Igraju: Nenad Jezdić, Milan Čučilović, Jovo Maksić, Milorad Damjanović, Vladan Milić, Paulina Manov, Aleksandra Anja Alač, Nemanja Oliverić, Ljubinka Klarić i Katarina Marković
Dramaturg: Slobodan Obradović, scenograf: Vesna Popović, kostimograf: Ivana Mladenović, kompozitor: Irena Popović Dragović, scenski pokret: Marija Milenković.

Neposredno po završetku 1. Svetskog rata, znameniti češki pisac Karel Čapek predvideo je, kroz scensku alegoriju Iz života insekata, opasnosti koje militarizacija i uniformno mišljenje nose budućnosti civilizacije. Ljudske osobine pripisane su insektima, što je piscu dozvolilo da otvoreno kritikuje posleratni život u tadašnjoj Češkoj. Tokom kasnijih izvođenja, tridesetih godina prošlog veka, komad je povezivan sa nastankom nacizma i staljinističkom erom, odnosno jačanjem militantnih, opresivnih društveno-političkih sistema. Satira Iz života insekata objavljena je 1921, a praizvedba je bila godinu dana kasnije u Narodnom pozorištu u Brnu (Češka). Par meseci kasnije izvedena je u Sjedinjenim državama, a 1923. i u Velikoj Britaniji. Čapek je komad napisao u saradnji sa bratom Jozefom.

Više o gostujućim predstavama:

LJUBAVNICE, Bitef teatar (Gostuje  pozorište Kosztolányi Dezső iz Subotice) u 20h 
Elfrida Jelinek

Premijera: 22. oktobar 2016.

Režija: Anđelka Nikolić
Igraju: Aniko Kiš, Emeše Nađabonji, Beata Sekelj, Boris Kučov, Gabor Mesaroš i Imre Elek Mikeš

Roman Ljubavnice je napisan 1975. godine. Reč je o ljubavnoj priči tri žene, u kojoj je jedna radnica u fabrici tekstila koja želi da udajom za malog preduzetnika promeni svoj društveni položaj, druga je devojka sa sela koja se zaljubljuje u lokalnog zavodnika drvoseču, a treća je školovana gimnazijalka koja namerava da se bori za mir u svetu i nakon toga da se uda. Zaplet je melodramski, iako se manje govori o ljubavi, a više o neprijatnim osećanjima koja pokreću savremenog čoveka.

TAMO DALEKO NA OSTRVU SPASA, Beogradsko dramsko pozorište, Velika scena (Gostuje Kruševačko pozorište) u 20h
Jelene Popadić Sumić 

Premijera: 7. mart 2016.

Režija: Vladimir Popadić
Uloge: Miloš Đurović, Nebojša Vranić, Marija Vidaković, Bojan Veljović i Marija Gašić

U pitanju je melodrama, koja se događa na Krfu 1916. godine. Drama se pre svega bavi ljubavnim trouglom između srpskog vojnika, doktora (koji mu je spasao život) i doktorove žene, ali i neizbrisivim tragom koji su srpski vojnici ostavili na ostrvo Krf u toku svog oporavka nakon Albanske golgote.

PLAY STRINDBERG, Atelje 212, scena Petar Kralj (Gostuje FU Univerzitet Priština) u 20.30h
Fridrih Direnmat

Premijera: 15. jun 2016. 

Režija: Jovica Pavić
Igraju: Strahinja Bičanin, Jovana Krstić, Milan Popović, Pavle Gavrilović

Komad, koji je Direnmat napisao po Strindbergovom delu „Mrtvački ples“ ima odličnu strukturu i obrađuje odnose u braku, kao izvor sukoba, a u njemu mogu da se prepoznaju i mladi bračni parovi i oni koji su dugo u braku. Ima dosta i smeha i ironije i cinizma i gorčine i na kraju ipak i ljubavi. Najteže nam je bilo da pronađemo dobar žanr kroz koji ćemo sve to predstaviti, da dirne, jer to je priča o tragičnosti, prolaznosti u braku i uopšte o ljudskim sudbinama. Jovana Krstić 

OVO JE IRSKI PLES – savremeni plesni performans, Bitef teatar (Gostuje  5. Beogradski irski festival, BIF) u 20h

Igra Džin Batler, čuvena irska plesačica i osnivač poznate trupe Riverdens (Riverdance)
 
Džin će na prvom gostovanju u Srbiji predstaviti svoje najnovije delo, plesni peformans Ovo je irski ples (This is an Irish dance), duet koji je nastao i koji izvodi u saradnji sa čelistom i kompozitorom Nilom Martinom. Ovo je irski ples prati dosadašnji rad Batlerove kada je savremeni ples u pitanju, uključujući njenu slavnu prošlost u Irskom stepovanju (Irish Stepdance), produbljujući njene korene i osvrćući se na odnos između muzike uživo i pokreta. Ovaj avangardni plesni komad dolazi u Srbiju nakon rasprodatih sala i odličnih kritika u Sjedinjenim Američkim Državama, kao i irske turneje.

Lična i umetnička tranzicija Džin Batler, koja je od tradicionalnog irskog plesa (kao izvorišta) vodi ka estetici savremene igre, zaslužuje pažnju i poštovanje posmatrača. Živi, intimni dijalog muzike i pokreta, scenska ogoljenost i višeslojna harmonija dva „instrumenta“ – violončela i igračice, riskantno, ali i uspešno, pronalaze ono delikatno mesto u predstavi na kome će pokret biti nesvestan, skoro intuitivan, a ka tome će ga povesti zvuk violončela. Ili će, možda, već učinjeni pokret provocirati muzičara da zvučnim zadatkom inspiriše igračicu za činjenje nove scenske kretnje, pred očima publike koja će, vrlo individualno, osetiti i doživeti fluidni sklad tela koje igra i violončela kao njegovog scenskog partnera. Ivana Milovanović(predsednica Beogradske sekcije CID – UNESKO i osnivač / glavni urednik časopisa za umetničku igru Orchestra)

VEČITI MLADOŽENJA, Narodno pozorište, Velika scena (Gostovanje SNP Novi Sad) u 19.30h
prema motivima istoimenog romana Jakova Ignjatovića

Premijera: 5. decembar 2016.  

Režija: Darijan Mihajlović
Uloge: Marko Savić, Milovan Filipović, Novak Bilbija, Gordana Đurđević Dimić, Lena Bogdanović, Dušan Jakišić, Miroslav Fabri, Jovana Stipić, Aleksandra Pleskonjić Ilić, Zoran Bogdanov, Lidija Stevanović, Milica Grujičić, Tijana Maksimović, Mia Simonović, Mihajlo Pleskonjić / Dragomir Pešić, Dragan Kojić, Daniel Jovančević

Junakinje u Večitom mladoženji mnogo eksplicitnije od muških aktera artikulišu svoje nezadovoljstvo tradicionalnom podelom dužnosti i obaveza. Uprkos tome što je njihovo mladalačko opiranje zahtevima porodice okončano ličnim porazom, bilo bi pogrešno identifikovati Lujzu i Katicu kao Šamikine epizodne pratioce. Odnos između Šamike i lepe Polačekove kćeri, od trenutka upoznavanja pa sve do poslednjeg susreta dve decenije kasnije, predstavlja svojevrsnu paradigmu nesposobnosti glavnog junaka da prevaziđe (imaginarne mnogo češće nego realne) prepreke koje se pojavljuju tokom njegove dugogodišnje potrage za savršenom suprugom. Radoslav Eraković 

CRVENA, Atelje 212, scena Petar Kralj (Gostovanje Grada teatra Budva) u 20.30h
Džon Logan


Premijera: 6. avgust 2016.

Režija: Danilo Marunović
Igraju: Branislav Lečić i Marko Grabež

Rotkov atelje, ulica Baueri 222, Njujork, oko 1958 – 1959. Rotkov atelje u staroj fiskulturnoj (košarkaškoj) sali. Drveni pod je isprskan i premazan slojevima tamno crvene boje. Pretrpana tezga ili sto, s kantama boje, limenkama terpentina, tubama lepka, kartonima za jaja, flašama viskija, kesicama s pigmentima, loncicima za kafu punim četkica, zatim jedan mali gorionik ili rešo i telefon. Tu je i gramofon, s gomilom ispreturanih ploča. Jedna vrata vode u predsoblje, koje se ne vidi, u kojem se likovi presvlače u radnu odeću, i odakle ulaze i izlaze iz ateljea. Najvažnije, neke od najveličanstvenijih Rotkovih slika za Sigramove murale poređane su i izložene oko prostorije. Rotko je imao mehanizam kojim je mogao da podiže, spušta i izlaže nekoliko slika u isto vreme. Slike se tokom komada mogu premeštati i stavljati u različite rasporede, za svaku scenu. Tu je i jedna zamišljena slika, koja visi ispred publike, koju Rotko proučava kroz celi komad. Alternativno, cela pozornica moze biti apstraktna. Džon Logan 

OŽALOŠĆENA PORODICA, Narodno pozorište, scena Raša Plaović (Gostuje  Šabačko pozorište) u 20.30h
Branislav Nušić

Premijera: 10. mart 2011.

Režija: Bojana Lazić
Igraju: Vladimir Milojević, Slobodan Petranović, Sonja Milojević, Aneta Tomašević, Mihaela Stamenković, Deana Kostić, Ivana Jokić, Strahinja Barović

Nušić pronalazi nadahnuće u ljudima koji robuju zastarelim tradicijama i čije je biće sazdano iz malodušnosti, jer nemaju ni snage ni hrabrosti da se odvoje od ravni života. On te malograđane i lažne moraliste kritikuje i ruga im se. Ja ih se iskreno plašim. I baš taj strah me je i isprovocirao da, kroz osavremenjen koncept Nušićevog komada Ožalošćena porodica, istražim granice ljudske pohlepe. Danas se uspeh meri novcem, a ne duhovnom moći. Bahatost je vrlina koja lukavog i beskrupuloznog pojedinca može odvesti na sam vrh lestvice uglednih građana vrednih svakog poštovanja.
Agaton je čovek budućnosti. Bubašvaba koja će preživeti. Čovek spreman na sve jer kad ostali priznaju poraz, on samouvereno nastavlja da srlja u laž. Njegova želja za moći je toliko velika da će mnoge iznenaditi, a malo finije i zaprepastiti. Agaton je jedan od onih koje svi dobro znamo. I kojih treba da se plašimo.

PENELOPIJADA, Narodno pozorište, scena Raša Plaović (Gostuje  Centar za kulturu Tivat u koprodukciji sa April Production iz Toronta) u 20.30h
Margaret Atvud 

Premijera: 28. jul 2012.

Režija: Dragana Varagić
Igraju: Dubravka Drakić, Tanja Bošković, Kristina Stevović, Smiljana Martinović, Branka Femić, Ivana Mrvaljević, Vesna Vujošević, Jelena Simić i Karmen Bardak

Ovaj komad je borba da se kaže istina koju bi najradije svi zaboravili. Penelopa i njene sluškinje nam nude reviziju poznatog Homerovog spjeva. One nam, iz svoje perspektive, nude rekonstrukciju dogadjaja iz „Odiseje“ u kojem je Homer od žrtava napravio krivce zadovoljan stereotipnim objašnjenjem i ne upuštajući se u pobliže rasvjetljavanje možda jedne kompleksnije priče koja se krije u pozadini. Tako da je komad i neka vrsta pobune protiv Homera i vjerodostojnosti njegove priče i  ne samo njegove, ni Penelopa nam ne kaže baš sve boreći se sa istinom koju bi najradije zaboravila.

ZLA ŽENA, Beogradsko dramsko pozorište, Velika scena (Gostuje NP Sterija Vršac) u 20h
Jovan Sterija Popović
 
Premijera: 23. oktobar 2015.

Režija: Jovan Grujić
Igraju: Ivan Đorđević, Dojna Petrović, Monika Boldovina Bugle, Srđan Radivojević, Dragan Džankić,alternacije: Tamara Tamči Toskić i Vanja Radošević

Zla žena možda ne spada u red najslavnijih, prvorazrednih Sterijinih komedija, ali samom svojom pojavom Zla žena je izazvala čitav niz polemika koje traju do danas. Kritičari su bili oštri prema tom delu, a glavni zaplet komedije je zamena ličnosti: Grofica Sultana, žena zle naravi     zamenjuje svoju garderobu, prerušava se u čizmarevu ženu Pelu, a ona sada postaje grofica. Prerušena grofica doživljava torturu kroćenja od strane pijanog čizmara Srete i menja svoju zlu ćud, postajući pitoma i krotka žena svom mužu, grofu Trifiću.

BETON MAHALA, Zvezdara Teatar, scena Bata Stojković (Gostovanje trupe iz Novog Pazara)
Džana Ljajić, Ema Muratović, Ajtana Dražanin, Draga Kostić, Lejla Bučan, Amar Ćorović, Nedim Nezirović i Petar Kostić

Premijera: 10. januara 2015.

Režija: Branislav Trifunović i Rifat Rifatović
Uloge: Džana Ljajić, Ema Muratović, Ajtana Dražanin, Draga Kostić, Lejla Bučan, Amar Ćorović, Nedim Nezirović i Petar Kostić

Mladi glumci novopazarske Dramske trupe Joj, evo ih ovi probudili su pre dva meseca brojne emocije i ustalasali lokalnu javnost predstavom koja kritikuje školstvo, dvojezičnost, političare, porodicu, odnose među ljudima. Ideja za ovu predstavu nastala je tokom Festivala pozorišta mladih (Youth Theatre Festival) koji se već dve godine održava u Novom Pazaru, u organizaciji Kancelarije za mlade.
Ovo je predstava o njihovoj ljubavi prema svom gradu, prema prijateljima, ali ta ljubav nije slepa da ne vidi probleme sa kojima se svakodnevno susreću. Predstava je i zabavna i potresna, a publika koja je bila na probama se smejala i plakala. To je ono što je bitno, jer pozorište mora da izazove emocije. Branislav Trifunović

RUŽA, UVELA, Atelje 212, scena Petar Kralj (Gostuje pozorište Bora Stanković Vranje)
Bora Stanković

Premijera: 21. oktobar 2016.

Režija: Milan Nešković
Igraju: Radmila Đorđević, Žetica Dejanović, Bojan Jovanović, Kristina Janjić Stojanović, Marko Petričević, Saša Stojković, Milena Stošić, Dragan Živković, Jelena Filipović i Tamara Stošić

Ruža, pa uvela. To je nekako logičan sled događaja. Ali Bora Stanković nije logičan. On je istinit. A u istinu je najteže poverovati. Aca Popović pominje kako ne treba ruže zalivati vrućom vodom da bi shvatio koliko je ona otporna. Bora, naprotiv, polako dozira toplu vodu svojim junacima ne bi li spoznao kada i onaj najdelikatniji deo duha poklekne pred okrutnošću malograđanskog učaurenog mikrokosmosa. Za mene posle ovog procesa Bora Stanković zauzima posebno mesto u srcu, a Vranje… Vranje kao prvi susret sa Borom uliva neko strahopoštovanje još dok se pažljivo susrećete sa gradom vozeći se njegovom, i dalje kaldrmisanom ulicom, a istorija pozorišta obavezu prema tradiciji koliko i prema  budućnosti. Bora Stanković je istinit, ali zarad pozorišta mora pre svega biti verovatan. Za to se pobrinula Jelena Mijović, kombinujući više Borinih likova iz raznih dela, time stvorivši, novo autorsko delo koje “ono nekad” Vranje smešta u današnji system vrednosti, oponašajući savremene odnose. Ovo je predstava o nekadašnjim ljudima u današnjem svetu. Oni su zaista tu. Prepoznaćete ih u čekaonici, na ulici, kafani, poslu… I naravno kod kuće! Na žalost ili ne, mentalitet samo stari sa godinama, ne menja se. Milan Nešković

MAESTRO, Narodno pozorište, Velika scena (Gostuje  Narodno pozorište Sombor) u 19.30h
Milivoje Mlađenović

Premijera: 10. mart 2017.

Režija: Milan Nešković
Igraju: Saša Torlaković, Bogomir Đorđević, Ivana V. Jovanović, Marko Marković, Srđan Aleksić, Biljana Keskenović, Vanja Nenadić i Grigorija Jakšić

Predstava je posvećena jednom od najpoznatijih somborskih slikara Milanu Konjoviću.

TRI ZIME, Atelje 212, scena Mira Trailović (Gostuje Mestno Gredališče Ljubljansko, Ljubljana) u 20h
Tena Štivičić

Premijera: 21. april 2016.

Režija: Barbara Hieng Samobor
Igraju: Jana Zupančič, Sebastian Cavazza, Tjaša Železnik, Tina Potočnik Vrhovnik / Ajda Smrekar, Iva Krajnc Bagola, Jernej Gašperin, Jana Zupančič, Uroš Smolej, Gregor Gruden, Tjaša Železnik, Eva Jesenovec i Mojca Funkl

U zimi 1945. godine majka i kći s mužem i tek rođenom devojčicom po partijskome ključu useljavaju u vilu emigranta. Kuća je naizgled prazna, ali ipak krije jednu preostalu stanarku i majčinu staru poznanicu. U zimi 1990. godine obitelj Kos okuplja se u istoj kući na karminama. Vreme je uoči  rata, nova država je još u povojima. Nekadašnje podele i stare polemike ponovno izlaze na površinu, dok s novim naraštajima izviru nova pitanja. U zimi 2011. godine u kući se priprema venčanje i obitelj Kos je ponovno na okupu. U osvit ulaska u Evropsku uniju zatvaraju se neka obiteljska poglavlja i prekidaju duge šutnje dok novi moćnici vođeni samo ideologijom kapitala kroje sudbinu kuće u kojoj se i dalje talože godine i sećanja…
ALAN FORD & Grupa TNT u epizodi Povratak otpisanih, Bitef teatar (Gostuje  Gledališče Kopar u koprodukciji sa Kamernim teatrom 55 Sarajevo) u 20h
Predstag Lucić po motivima stripa Maksa Bunkerja

Premijera: 10. jun 2016.

Režija: Kokan Mladenović

Igraju: Gorazd Žilavec, Davor Golubović, Aleš Valič, Mirsad Tuka, Igor Štamulak, Rok Matek, Elma Juković, Anđela Kusić, Armin Omerović

Reč je o stripu s družinom TNT, kao jednom od kultnih činjenica naše mladosti i nečega što je činilo zanimljivost bivše Jugoslavije, donoseći mnogo dobre zabave, crnog humora i satire. A upravo ta satirična ravan je nešto što nas je zanimalo dok smo radili na ovoj predstavi. Kako da napravimo jednu potpuno novu epizodu i da “Alan Ford” ne bude samo jedan muzejski i dragi eksponat naše mladosti, nego da nas se i danas jako tiče. U tom smislu smo angažovali sjajnog Predraga Lucića, nekadašnjeg “feralovca” iz Splita, čoveka koji piše hrabro i satirično, te neumoljivo o devijacijama današnjeg društva – istaknuo je. Tako je nastala potpuno nova epizoda “Alan Forda” pod nazivom “Povratak otpisanih”, temeljena na današnjem trenutku svetske scene. Ta epizoda govori o trenutnoj izbegličkoj krizi u Europi, demistifikaciji svih lažnih vrednosti Europe koje pokazuju svu svoju zatvorenost i netoleranciju, te koja kroz industriju straha i žice ustvari donose ogromnu korist onim pojedincima koji na toj industriji i rade. Kokan Mladenović.

Prvi broj Alana Forda izašao je u Italiji, 1969. godine. Nakon samo nekoliko brojeva, strip je stekao veliku popularnost, ali poslije 75. broja dolazi do postupnog ali stalnog pada u stvaranju stripa. Raznim promenama crtača i scenarista, tokom vremena, izgubili su se i mnogi sporedni likovi, koji su stripu davali dodatnu draž, a sam strip izgubio je osnovnu crno-humornu nit.

TRE SORELLE, Zvezdara Teatar, Nova scena (Gostovanje Centra za kulturu Tivat – u koprodukciji sa FDU Cetinje) u 20h
Stevan Koprivica

Premijera: 11. avgust 2016.

Režija: Zoran Rakočević

Igraju: Marija Đurić, Jelena Đukić, Marija Labudović, Omar Bajramspahić, Vule Marković i Pavle Popović(svi studenti cetinjskog Fakulteta dramske umetnosti)
“Tre sorelle“, postavljene kao anticipacija događaja u odnosu na svima poznatu bokešku legendu o tri sestre koje su godinama bezuspešno čekale na povratak sa mora jednog čoveka u koga su sve tri bile zaljubljene, u suštini možda i najjači i najkvalitetniji tekst od svih pet iz “bokeške faze” Stevana Koprivice.
Ova “priča o ljubavi i demonima”, dekadenciji i strasti, malograđanstvu, pravim i lažnim autoritetima, sputavanju životnih želja, potreba i htenja, nametanju stega religije, lažnog morala i pogrešnih opšteuvreženih stavova, na živote običnih ljudi koji se na suštinski na kraju tragičan način pokušavaju od njih osloboditi, sjajna je umetnička tvorevina. Igrom slučaja, 15 godina nakon što je tekst nastao s anamerom da originalno bude izveden na sceni tivatskog Centra za kulturu i nakon njegovog više manje nezapaženog “pozorišno-produkcijskog putovanja” na relaciji Kotor – Beograd – Podgorica, “Tre sorelle” vratile su se u Tivat i u punom sjaju i moći zasjale na sceni atrijuma Buća-Luković. Strast i skrušenost, tuga i radost, nadanja i razočarenja, muka i užitak – svi kontaposti života sublimirani su u ova dva sata teatarske magije, u predstavu koja taj isti život i njegova merila konstanto preispituje i daje višeznačna tumačenja.
Siniša Luković
Izvori:

atelje212.rs
narodnopozoriste.rs
jdp.rs
teatar.bitef.rs
operatheatremadlenianum.com
pozoriste-slavija.co.rs
guarnerius.rs
ukvuk.org.rs 
pinokio.rs

snp.org.rs
sabackopozoriste.rs
kosztolanyi.org
gradteatar.me
czktivat.me
npozoristeso.co.rs
krusevackopozoriste.com
npsterija.rs
pozoriste-vranje.rs
mgl.si
ledalisce-koper.si

Marko Radojičić 
Marko Radojičić http://bgedtculture.blogspot.rs/
Rođen u Čačku 1982. godine. Inženjer telekomunikacionog saobraćaja. Ljubitelj i pratilac kulturnih dešavanja. Pokrenuo blog o kulturi, Belgrade Edt Culture, u cilju njene popularizacije. Svojim pisanjem želi da promoviše književnost, pozorište, film, izložbe, muziku i igru. Živi i radi u Beogradu. Član UNS-a i međunarodnog udruženja novinara (International Federation of Journalists)