fbpx
spot_img

Na današnji dan: 11. septembar

Sat
foto: wallpapermania. eu

1524. – Rođen je francuski pisac Pjer de Ronsar, vođa renesansne pesničke grupe „Plejada“. Francusku poeziju obogatio je raznolikošću pesničkih oblika. U vreme religioznih ratova u Francuskoj, digao je glas u odbranu otadžbine u „Besedi o bedi ovog vremena“.

Dela: zbirke pesama „Ode“, „Ljubavi“, „Himne“, „Elegije“, ep „Fransijada“ (nedovršen).

1830. – Proglašena je republika Ekvador kao deo konfederacije Kolumbije.

1862. – Rođen je američki pisac Vilijam Sidni Porter, poznat kao O. Henri, tvorac specifičnog žanra kratke humoristične i blago ironične priče s neočekivanim završetkom. Objavio je oko 600 priča u 11 knjiga, mahom o životu stanovnika Njujorka.

1880. – Rođen je Dobrica Milutinović, veliki srpski romantičarski pozorišni glumac izuzetnog glasa i retkog temperamenta. Bio je prvak Drame nacionalnog teatra više od pola veka i sa ogromnim uspehom igrao je niz uloga iz klasičnog pozorišnog repertoara kao i likove iz nacionalnog repertora.

U Beograd je došao 1898. na poziv upravnika Narodnog pozorišta Branislava Nušića. Muzej pozorišne umetnosti i Savez dramskih umetnika Srbije su 1980. u saradnji sa Zlatarom Majdanpek ustanovili „prsten Dobrice Milutinovića“, nagradu za glumačko životno delo.

1885. – Rođen je engleski pisac Dejvid Herbert Lorens, koji je opisivanjem ljudske seksualnosti skandalizovao puritansko britansko društvo. Bio je preokupiran problemom seksualnih odnosa, zainteresovan za primitivne religije i misticizam i neprijateljski raspoložen prema industrijskom 20. veku, puritanizmu i anglosaksonskim društvenim konvencijama.

Dela: romani „Beli paun“, „Sinovi i ljubavnici“, „Ljubavnik ledi Četerli“, „Zaljubljene žene“, „Duga“, priče „Pruski oficir“, „Engleska, moja Engleska“, „Žena koja je ođahala“, eseji „Psihoanaliza i nesvesno“, „Pokreti u evropskoj istoriji“, „Studije o klasičnoj američkoj književnosti“, „Pornografija i opscenost“, „Apokalipsa“, pesme „Ljubavne i druge pesme“, „Amores“, „Kornjače“, „Ptice, zveri i cveće“.

1887. – Rođena je Nadežda Spasojević, prva Srpkinja pedijatar, autor više knjiga iz pedijatrije, profesor Babičke škole u Beogradu. Medicinu je studirala u Petrogradu, a u Parizu je specijalizovala pedijatriju. U Beogradu je osnovala savetovalište za majke i dispanzer za odojčad.

Za dopisnog člana SANU izabran je 1974. a za redovnog 1988. Na funkciji Generalnog sekretara SANU nalazio se od 1998. do 2003. kada je izabran za potpredsednika.

Zoran Todorović
Zoran Todorović
Osnivač „Pokazivača“. Tvorac novakovanja. Čovek koji od života želi sve ili ništa, a trenutno živi negde između.