fbpx
spot_img

Olga Tomović: Jutarnji dijalozi ratnika svetosti

Ima dana i „dana“, vreme kao da ističe svoju nadmoć nad ljudskim uticajem. Mada se neki svojski trude da zaobiđu vremenske prilike i neprilike, gospođa sudbina je neumojiva, nasmeje se i pokaže prstom: „Tu sedi, tu ti je mesto i da nisi zucnuo.“ Tako se stvara prirodni poredak, tako se uči život i tako u čoveku nastaje poštovanje prema stvarima na koje ne može da utiče. Pripadam onom soju ljudi koji se svojski odupire naletima života, odbijam iz fundamenta i pomisao da nisam gospodar svog života, da je sve to negde već zapisano i da se samo lista, odvija, linearno nastavlja bez mog uticaja.

 

Ima dana kada često pomislim:“Čemu rat? Što da trošim toliko energije u pokušaju da zauzdam neuhvatljivo?“. Tada se budim umora i na ivici predaje. Tada je jutro sivo i kad je julsko sunce bez oblačka. To su oni mali – veliki ratovi koji iscrpe volju, a snagu pretvore u nemoć. A onda, u svom tom sivilu, gospođa sudbina isuče svoje najjače oružije, unutrašnji dijalog razvija do one tačke kada razum nadjača fluid duha, kada sama sebe ubedim da je najbolje prepustiti se i otploviti…to je jedino razumno rešenje…to je olakšenje…to je smiraj. E, tu se neke duše razlikuju od drugih, jer ne prihvataju činjenice i sklonije su fantaziji nego razumu, više vole duh od tela, odbijaju pregovore i u životu ih drži ono ratno stanje, a ne spokoj. „Odbij od mene gospođo subino, nisam ti ja slasan zalogajčić, žilava sam i mršava, ljuta i prezačinjena, pljuni me dok se nisi zagrcnula!“
Mislim tako, a dan je siv, teren je brdovit, sve što je gore palo je dole, a blato kalja čistotu nebesa, duša je umorna, ali prezriva i cinična, srce je na mestu…dobro jutro živote. Ratujem i smeškam se, jer dobro je dok ratujem, zlo će biti kad zaboravim na miris nagorele duše u zoru.

Olga Tomović
Olga Tomović
Rođena 1969. u Beogradu. Život joj je obeležila muzika i politika, umetnost i realnost, stvaranje i razaranje. Diplomirala je violinu na FMU u Beogradu, a takođe i žurnlistiku na Fakultetu političkih nauka, Univerziteta u Beogradu. Pisanjem se bavi od najranijeg detinjstva, a piše kao što svira - srcem, iz srca i čiste emocije. Glavni je urednik i lektor na portalu Konkretno.co.rs, gde objavljuje svoje priče, pesme u prozi i kolumne. Autor je romana „Lav i Ruža“ i zbirke priča „Bajke o bogovima, vukovima i ženama“ , oba u završnim fazama pred objavljivanje.