fbpx
spot_img

Udruženje „SVET STRIPA“ iz Kragujevca – Bastion Strip strategije Srbije

 

 

Snežni samit stripadžija Srbije u subotu okupio je: autore, izdavače, ljubitelje i  konzumenat ove vizuelne umetnosti u Narodnoj biblioteci Vuk Karadžić i eksuzivno prezentirao: izdavačku kuću „Makondo”, Nacionalnu strip strategiu i akademdkog slikara – grafičara, dizajnera Lazu Sredanovića autora „Dikana”. Manifestacija Snežni samit stripadžija Srbije je zamišljena i održava se  kao prolog Međunarodnoj strip konferenciji „Kragujevac, godine osme“  uz podršku Ministarstva kulture Republike Srbije, Skupštine grada Kragujevca; Udruženja stripskih umetnika Srbije, kompanija Milanović Inženjering i Prizma, izdavača: Veseli Četvrtak, Darkvud i Makondo; knjižare Alan Ford i agencije za marketing i dizajn Smelo studio.

Početak Samita je prošao u znaku odavanja pošte  Milošu Sekuliću iz Novog Sada  stripskom posleniku iz Novog Sada jednog od ključnih ljudi i velikana generacije strip stvaraoca.  Svet stroipa je svečano dodelio diplome polaznicima Škole devete umetnosti Sveta stripa, i najavljen je konkursa za strip Kragujevački pobednik. „Kiša” je spojila popularnu kulturu Italije, Srbije i bivše Jugoslavije na jedan vrlo značajni način koje opisan kao „Šumadija nova Darkuvudija”. Autor slogana, Zoran Stefanović i medijator tribine  posvećenoj aktuelnostima u domaćoj strip produkciji prošle godine , je i Upravnik Centra za umetnost stripa i svojevremeni inicijator „Stripsih umetnika Srbije” Centra za umetnost stripa. Izložio je strategiju Centra, organizacije čiji su osnivači udruženje Svet stripa i Udruženje stripskih autora Srbije (USUS) sledećom besedom.

 

-Snežni samit je prilika na kojoj se sreću stripska struka, struka iz Pop kulture uz prikazivanje svojih najnovijih uspeha i publike. Svet stripa je u vezi sa Nacionalnom strategijom kulture koje je donelo Ministarstvo za kulturu. Stripska kultura je prva donela svoj Nacrt strategije. Tako da ćemo najverovatnije biti prva zemlja u svetu koja će imati svoju sopstvenu „Nacionalnu strategiju za Strip i kulturu”. Da vas podsetim baš u Kragujevcu je prošle godine u vašoj Gimnaziji održana Skupština stripskih umetnika, gde je jednoglasno i izglasana. Stručanjaci stripa iz Srednje Evrope su to primetili da  je Kragujevac jedan od značajnih strip čvorište „Balkana” i „KIŠU” kao strip fenomen. Nadam se da će KIŠA” biti češća. Udruženje Svet stripa je postao strateški partner Stipskih umetnika Srbije. Zajedno smo osnovali Centar za umetnost stripa u Beogradu koji se širi, što je najbolji dokazza kvalitet i mentalitet ljudi iz Šumadije. Dokaz da je Kragujevac važan za stripsku kulturnu scenu Srbije i Balkana.

 

 

Projekat „Makonda” elitne izdavačke kuće u svetskim okvirima., sa svetskim premijerama u svom asortimanu u ediciji  „Srpski naučnici u slici i reči” predstavio je ljubiteljima u svom asortimanu devete umetnosti izvanredne ilustratore i pisce tekstova u knjigama o „Miki Alasu” , Nikoli Tesli. Mihajlu Pupinu i Jovanu Cvijiću…U ediciji  „Srpski naučnici u slici i reči” su srpske euridite koje napokon donose jednu realnu sliku nase pameti” na kojima mogu da se obrazuju mladi  i da budu bolja ljudska bića. 

Kruna  Snežnog samita bio je Laza Sredanovića, autor legendarnog Dikana, doajen i velikan jugoslovenske strip scene. Već pola veka „Dikan”, „pračovek i čovek trećeg milenijuma zabavlja i podučava strip publiku. Predstavljene su dve knjige Sredanovića u luksuznom izdanju i najavljene dve koje će izaći iz štame za sledeću Međunarodnu konferenciju u našem gradu.

„Dikan” sa svojim najnovjim epizodama u „Malom Zabavnku” sa novim epizodama  i baza  luksiznih knjiga koje  hitaju ka jubiju od pedeset godina. Autor koji je napokon posle brojnih odlaganja dolazi u Kragujevac, zahvaljujući svojoj ediciji ali i monografiji njegove pokojne supruge Milanke koja je bila njegova inspiracija, ali i modni kreator, slikar, ikonopisac, i…

„Ma ja nisam ništa posebno, Taj „Dikan” je 49 godina bio meni uzgredan, tezga u Politikinom zabavniku. Ova moja edecija je dosta teška , jedna knjiga ima kilio i sedamsto grama… Ove prve sam radio sa pravim profesionalcima Nikolom Lekićem, urednikom Politiknog zabavnika koji je pokrenuo domaći strip šezdesetih godina  u Jugosalaviji. Vremenom moja tezga se pretvorila u nešto veće, Dikan se širi, danas se muva kroz Mali zabavnik… Za ove knjige u pripremi (zadnje tri epizode) ja sam radio sve i scenografiju stripa. Premijera „Praznoik Mimoze”,  u Malom Politikinom Zabavniku, koju ću nastaviti eksuzivno spustivši se na teren mog detinjstva, u  „Plavu špilju”…. Ja nisam scenarista, nisam neki talenat.  Silom prilika sam prihvatio tu vrstu posla. Scenario je vrlo važan deo strip industrije i nemože svako da ga radi. Na novim epizodama radnju sam bazirao na mojim doživljajima iz dečaštva. To su istinite stvari, koje su mi se desile i u kojima sam bio saučesnik. 

 

Moj Dikan i njegov ujak mudri Vukoje su došli na Balkan pre velike sebe Slovena, zatekli su razne narode, običaje, ratnike i nemaju veze sa istoriskim događajima. Dikan je i „čovek Sloven prošlosti i budućnosti”, bio je već u trećom milenijom. Dikan balkanski junak najverovatnije oživeće u animiranom filmu i video igrama.

Ja sam 1939. godine rođen u Nikšiću. Srednju umetničku školu završio sam 1960. godine u Herceg Novom. U Beogradu 1965. diplomirao na Akademiji za primenjenu umetnost, grafički odsek u klasi profesora Mihaila Petrova. Kao mali sam objavio s stripić u Pioniru na Cetinju.  U Herceg Novom mnogo sam se družio sa kragujevčanima. Bilo ih je jako mnogho u toj školi: Mile Jelisijević, Tasa Ruzarmain, Make… Sećam ih se sa đačkih priredbi koje smo davali. Takozvane „vesele večeri” bi po dva dana napunile našu salu. Svi kragujevački đaci  su bili veseli, ali mnogo talentovani gumci, pevači i zabavljači…

 

 

 

Udruženje Svet stripa  kragujevčanima je na kraju tribine najavio radnu proslavu „80 godina Supermena”, „70 godina Teks Vilera” , „40 godina Garfilda”,„jubilej Zlatne serije”… Supermen će javno crtati eminenti srpski umetnici na danima stripa na početku leta  u Domu omladine i biće objaviti u sledećoj ediciji „KIŠE”, koja ne obilazi Kragujevac.

Prethodni tekst
Sledeći tekst
Miloš Ignjatović
Miloš Ignjatović
Priređivač Šumadijskog ateljea. Fotoreporter ,,Blica'', ,,LID-'a'', ,,Sportskog žurnala'', ,,Svetlosti'', ,,KG novina'', ,,Politike''.