fbpx
spot_img

Zanimljivosti koje su obeležile 90 godina postojanja Oskara

Devedeseta dodela nagrada Američke akademije filmskih umetnosti odžaće se u Holivudu, 4. marta

Oskar, najveće priznanje u filmskome svetu, proslaviće u subotu 90. rođendan. Od 1929, taj glamurozni događaj privlači pažnju ljubitelja filma širom sveta. Devedeseta dodela nagrada Američke akademije filmskih umetnosti odžaće se u Holivudu, 4. marta. Slede zanimljivi podaci iz poslednjih devet decenija:

 

1929 – Prva dodela Oskara održana je 16. maja 1929. u hotelu Ruzvelt u Holivudu, a vodio ju je glumac Daglas Ferbanks Džunior. Tada je jedini put nagradu za najbolji film dobio nemi film, romansa iz Prvog svetskog rata „Krila“.

 

1939 – Akademija nagradu počinje zvanično da zove Oskar. Nepotvrđena priča kaže da se imena dosetila službenica Akademije, Margaret Herik koju je zlatna statua podsetila na njenog ujaka Oskara.

 

1940 – Heti MekDanijel prva je crnkinja dobitnica Oskara za glumu. Ona je osvojila nagradu za najbolju sporednu ulogu u filmu „Prohujalo s vihorom“. Na dodeli je morala da sedi za izdvojenim stolom. Prošla je 51 godina dok i druga crnkinja nije dobila Oskara za glumu. Reč je o Vupi Goldberg za sporednu ulogu u filmu „Duh“.

 

1953 – Oskari su se prvi put prenosili na TV-u. Voditelj Bob Houp tada je rekao: „Nije li divno što će ove glamurozne zvezde večeras biti u vašim domovima?“.

 

1963 – Sidni Poatje postao je prvi crnac dobitnik Oskara za glumu, za ulogu u filmu „Poljski ljiljani“.

 

1968 – Dodela Oskara odložena je na dva dana zbog ubistva Martina Lutera Kinga. 4. aprila.

 

1969 – Prvi i jedini put da je akademija dodelila dve nagrade za najbolju glumicu. Ketrin Hepbern dobila je Oskara za „Zimu jednog lava“, a Barbra Strejsend za „Smešnu devojku“.

 

1973 – Marlon Brando osvojio je nagradu za najboljeg glumca kao Vito Korleone u „Kumu“, ali je bojkotovao dodelu nezadovoljan time kako se u filmovima i na televiziji prikazuju Indijanci. Sašin Litlfeder, indijanska aktivistkinja, pojavila se na pozornici u tradicionalnoj odeći Apača, ali je odbila da primi zlatnu statuu.

 

2002 – Hale Beri postala je, i još uvek je, jedina crnkinja koja je osvojila Oskara za najbolju glumicu. Nagradu je posvetila „svim bezimenim crnkinjama koje su dobile šansu jer su im vrata od večeras otvorena“.

 

2003 – „Gospodar prstenova: Povratak kralja“ pobedio je u svim kategorijama u kojima je bio nominovan. Treći je film u istoriji koji je osvojio 11 Oskara, uz „Titanik“ iz 1997. i „Bena Hura“ iz 1959. Iste godine je Roman Polanski osvojio Oskara za najboljeg reditelja za film o holokaustu „Pijanista“, ali nije mogao da dođe na svečanost u Los Anđelesu jer su ga SAD tražile zbog silovanja maloletnice 1977. Publika je odgovorila ustajanjem i dugotrajnim aplauzom.

 

2009 – Ketrin Bigelou postala je prva žena koja je osvojila Oskara za najboljeg reditelja za ulogu u filmu „Katanac za bol“.

 

2013 – Dženifer Lorens saplela se i pala kad se penjala na pozornicu kako bi primila statuu za najbolju glumicu u filmu „U dobru i u zlu“. Publika ju je dočekala ovacijama, na šta se Lorens našalila da „tapšu samo zato što je pala“.

 

2016 – Drugu godinu zaredom, svi nominovani u 20 kategorija bili su belci, što je izazvalo kritike i kampanju na društvenim mrežama #OscarsSoWhite. Akademija je reagovala objavom plana po kojem će povećati broj žena i pripadnika manjina među svojim članovima.

 

2017 – „Mesečina“ je postao prvi najbolji film u kojem glume samo crnci, ali je zbog zamene koverti nagrada najpre dodeljena mjuziklu „La La Land“.

Izvor: N1

Zoran Todorović
Zoran Todorović
Osnivač „Pokazivača“. Tvorac novakovanja. Čovek koji od života želi sve ili ništa, a trenutno živi negde između.