fbpx
spot_img

Na današnji dan: 3. oktobar

Sat
foto: wallpapermania. eu

1791. – Rođen je srpski pisac Sima Milutinović Sarajlija, preteča srpskih romantičara. Nadimak je dobio po mestu rođenja. Školovao se u Beogradu, Zemunu, Segedinu, Sremskim Karlovcima. Borio se u ustancima Srbije za nezavisnost, a u Cetinju je od 1827. bio sekretar vladike Petra I Petrovića Njegoša i vaspitač i pesnički učitelj njegovog sinovca Petra II Petrovića Njegoša. Na poziv kneza Miloša Obrenovića vratio se 1831. u Srbiju i bio sekretar Ministarstva prosvete i istoriograf kneza Miloša.

Dela: spevovi „Srbijanka“, „Trojebratstvo“, „Trojesestarstvo“, tragedija „Obilić“, istorijski spisi „Istorija Srbije“, „Istorija Crne Gore“, zbirka narodnih pesama „Pjevanija crnogorska i hercegovačka“.

1824. – Skupština Meksika usvojila je Ustav prema kojem je ta država postala nezavisna.

1835. – Rođen je francuski kompozitor, pijanista, dirigent, orguljaš i muzički pisac Šarl Kamij Sen Sans, romantičar muzički uglađene forme. Dela: opera „Samson i Dalila“, tri simfonije, poema „Ples smrti“, četiri simfonijske pesme, pet klavirskih koncerata, tri koncerta za violinu, dva koncerta za violončelo, kompozicija za kamerni sastav „Karneval životinja“, klavirski trio, dva gudačka kvarteta, svita za violončelo, oratorijum „Potop“, balet „Brbljivica“.

1888. – Rođen je nemački novinar Karl fon Osjecki, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1935. godine.

1895. – Rođen je ruski pisac Sergej Aleksandrovič Jesenjin. Smatra se jednim od najvećih i sigurno najomiljenijih pesnika Rusije. Bio je razbarušen boemski tip i živeo je veoma intenzivno, u tridesetoj godini je izvršio samoubistvo. Njegovi stihovi po opštoj oceni najvišeg su dometa. Veoma je uticao na generacije pesnika, ne samo ruskih.

Dela: zbirke pesama „Zadušnice“, „Ispovest mangupa“, „Triptih“, „Stihovi skandalista“, „Sovjetska Rusija“, „Persijski motivi“, pripovetka „Urvina“, poema „Ana Snjegina“, dramska poema „Pugačov“.

1897. – Rođen je francuski pisac Luj Aragon, najpre dadaista, potom jedan od prvih nadrealista, ali se posle kongresa revolucionarnih pisaca u Harkovu 1930. opredelio za socrealizam.

Dela: zbirke pesama „Vatra radosti“, „Ura Ural“, „Elzine oči“, „Oči sećanja“, „Elza“, „Jad“, „Večni pokret“, romani „Seljak iz Pariza“, „Bazelska zvona“, „Gospodske četvrti“, „Orelijen“, „Sveta nedelja“, „Komunisti“, „Blanša ili zaborav“, eseji „Komunistički čovek“, „Sovjetska književnost“, „Za socijalistički realizam“, „Rasprava o stilu“, „O Stendalu“.

1929. – Ime države Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca promenjeno je u Kraljevina Jugoslavija.

1932. – Irak je stekao nezavisnost i postao član Društva naroda.

1952. – Velika Britanija je na ostrvima Monte Belo pored severozapadne obale Australije isprobala prvu atomsku bombu.

1954. – Devet zapadnih zemalja odlučilo je da Zapadna Nemačka bude primljena u NATO.

Dela: „Kritike“, „Lica i maske“, „Matoš – Dis – Ujević“, „Pozorišne kritike“, „Srpski realisti“, „Ogledi i kritike“, „U vihoru“, „Branislav Nušić“, „Portreti“, „Senke i snovi“, „Knjiga života“, „Kuća smrti“, „Hronika jednog doba“.

1997. – Japanski voz na magnetnim jastucima je brzinom od 451 kilometar na čas oborio svetski rekord na eksperimentalnoj železničkoj deonici zapadno od Tokija.

Zoran Todorović
Zoran Todorović
Osnivač „Pokazivača“. Tvorac novakovanja. Čovek koji od života želi sve ili ništa, a trenutno živi negde između.