fbpx
spot_img

Još jedan šmeker beše – Žarko Beker

 

Foto: forum.stripovi.com
Foto: forum.stripovi.com
Foto: seecult.org
Foto: seecult.org

Žarko Beker (1936 – 2012., živeo u Zagrebu) bio je  hrvatski crtač stripa, ilustrator i grafički dizajner.

 Odrastao je čitajući stripove Valtera (Walter) i Norberta Nojgebauera (Neugebauer), Andrije Maurovića i Ferda Bisa, a neku naklonost prema crtanju poprimio  je od starijeg brata Zvonka koji je crtao avione, motore i automobile. S petnaest godina došao je u tadašnje uredništvo Pionira i ponudio jedan svoj kratki strip. Urednik je prihvatio rad i strip je objavljen 11. januara 1952. Potom je crtao ilustracije za Aeromodelar (list Narodne tehnike Hrvatske) do mature. Studirao je arhitekturu, odakle  je prešao u Zagreb film. U „Plavi vjesnik“ dolazi 1958. gde radi u početku kao ilustrator, a kasnije dolaze i njegovi stripovi u saradnji sa Z. Furtingerom (Pavel BiriTajna mini aviona, Bint-el-Hadra i Zaviša) te Dankom Oblakom – Demonja i Marselom Ćuklijem: Mak Makić. Nacrtao je dva stripa po svom scenariju Špiljko (karikaturalni prikaz života u Kamenom dobu) i Magirus, naučnofantastičnog žanra, što je bilo i poslednje ostvarenje urađeno za „Plavi vjesnik“.
Foto: stripovi.com
Foto: stripovi.com
Foto: politikaplus.com
Foto: politikaplus.com

Nakon toga odlazi na mjesto umjetničkog direktora marketinške agencije Vjesnika. Tu že se  zadržati sledećih trideset godina, kada odlazi u zasluženu mirovinu. U Agenciji će ostvariti sjajne rezultate, a i sam će biti laureat značajnih priznanja. U to doba Beker je sa svojim saradnicima napravio jedveoma snažnu  marketinšku agenciju…. Žarko Beker se stripovima „Bože, čuvaj Hrvatsku“ i „Prce i Stameni“ (Fokus, 2002) vratio svojem omiljenom žanru karikaturalne strip-satire, kao što se može smatrati i stripom „Špiljko“. Scenarije za ova dva stripa pisao je Ante Gugo.

Beker se sjajno iskazao kao realistični crtač, ali nije zaostajao ni sa komičnim grafičkim prikazom: Bolto (Život je lijep), Špiljko i Mak Makić sa Mraovićem) – uslovno rečeno, ovaj poslednji po atmosferi i epohi se može uporediti sa realistički sjajno urađenim Zavišom – oba su sa tematikom iz Srednjeg veka.

Jedan od njegovih realističnih stripova je i Miljenko i Dobrila, po scenariju Srećka Eterovića (obrada legende o nesrećnim ljubavnicima, vezane za Kasštel Lukšić, sa dešavanjem u XVI veku).

Foto: lambiek.net
Foto: lambiek.net

Da malo rezimiramo, stripovi koje je Ž. Beker radio za Plavi vjesnik 1960-1967. su:

  • Pavel Biri (tri epizode), Tajna mini aviona, Demonja (dve epizode)
  • Bint el Hadra, Zaviša (četiri epizode), Mak Makić, vitez i četvrt
  • Koraljka, Neven i Bobo (tri epizode), Špiljko, Magirus“

 

 

 

 

Mišo Koprivica
Mišo Koprivica
Mišo Koprivica je od svog ranog opismenjavanja veliki ljubitelj stripova, a tu sklonost nije zasenio ni razvoj interesovanja prema lepoj književnosti, raznolikoj stručnoj literaturi, prema raznim (sup)kulturnim sadržajima uopšte. Svoje malo bekstvo i nadgradnju nad zamućenom kolotečinom nalazi i u pisanju i konzumiranju poezije, uživanje u slušanju muzike i skromnim porodičnim kretanjima. Oženjen je i otac dvoje dece.