fbpx
spot_img

Na Medunu uručena nagrada ‘’Marko Miljanov’’

Na Medunu uručena nagrada ‘’Marko Miljanov’’

Prekjuče je na Medunu (u Kučima) održana ceremonija uručenja Međunarodne književne nagrade „Marko Miljanov“. Nagrada je pripala Milenku Ratkoviću kao rodonačelniku književnosti za djecu u Crnoj Gori i bivšoj Jugoslaviji, za njegov ukupni doprinos na tom polju, s posebnim osvrtom na knjigu „Čamac za žabe“, dok je Aleksandru Ćukoviću pripala za znakovitu zbirku poezije „Herostratov asistent“. Odluku o ovogodišnjim dobitnicima jednoglasno je donio tročlani žiri – mr Višnja Kosović (predsjednica), Perivoje Popović i Vladimir Č. Popović (članovi).

– Mi knjigama gradimo i čuvamo Crnu Goru, onu Crnu Goru glasovitog vojvode Marka Miljanova, Njegoša i Stefana Mitrova Ljubiše – rekao je Novica Đurić, predsjednik UKCG, navodeći da je nagrada „Marko Miljanov“ potpis i pečat onoga što su stvorili Njegoš, Ljubiša i Marko, ujedno svijetli putokaz budućim generacijama. Napomenuo je i da je konkurisalo oko 20-ak knjiga iz bivše Jugoslavije, jer je riječ o nagradi koju cijene svi misleći ljudi.

Aleksandar Ćuković prima nagradu

Zahvaljujući na nagradi, Aleksandar Ćuković je istakao da je književno priznanje koje nosi ime „Marko Miljanov“ za njega veliki i važan životni izazov, „nakrcan simbolima koje ni najveći umovi stasali pod ovim isječkom neba nijesu uspjeli valjano otključati“. Naglašavajući da je simbol simbola i sam vojvoda Marko Miljanov Popović, koji se dijeleći umnožava, za sva vremena i sve prostore, gdje su glavne koordinate njegovog djelovanja bile etika i čojstvo, dobročinstvo, i to uvijek ispred junaštva. Pritom, da vojvoda Marko, može da ponese epitet živog simbola, onog koji otkriva skrivene nivoe značenja.

– Kao što se da uočiti – od simbola je nemoguće pobjeći. Naročito ne na Medunu. Naročito ne u Kučima, pred Kučima. Naročito ne u Crnoj Gori – rekao je Ćuković, između ostalog.

Književnik i član žirija Popović obrazložio je zašto je Ratković, književnik iz čitanki, zaslužni dobitnik ove nagrade.

– U prvi plan pred žirijem prestižne nagrade „Marko Miljanov“, nametnula se Ratkovićeva knjiga „Čamac za žabe“, koja iako namijenjena djeci, kroz aluziju i metaforu, kazuje dosta toga i o protivrječnostima vremena koje su „stvorili stariji“ i u kojem kao takvom živimo kako znamo, možemo i umijemo. Takve knjige ostaju vječno mlade, aktuelne i poučne generacijama pogotovo onima koje plove u čamcu za žabe – istakao je Popović.

O značaju nagrada i nagrađivanja uopšte, kao i zašto je nagrada pripala Ćukoviću, govorila je književnica i predsjednica žirija Kosović, ističući da je „Herostratov asistent“ pjesnički rukopis istančanog senzibiliteta i podsticajne duhovne snage.

– Herostrat je simbol i metafora pjesničke potrebe da se, kroz sagledavanje razorne ljudske poklekle energije, da podsticaj sabornim i stvaralačkim snagama. Zato je ova poezija iznijansirano refleksivan. Njeno stihovanje je katarzično – navela je Kosović, dodajući da je Ćuković stvaralac samosvojne poetike.

Program uručenja nagrade moderirao je Dragan Alorić. Pokrovitelj nagrade, koja se sastoji iz plakete i novčanog dijela, i ove, kao i prethodnih godina, bila je kompanija „Carine“.

Ratković ( usredini( prima nagradu

Ceremoniji uručenja nagrade na Medunu, kojoj su prisustvovali brojni poštovaoci pisane riječi, nažalost, zbog svojih brojnih ljeta nije prisustvovao Ratković. No, nagrada mu je uručena tokom dana u njegovom domu u Baru.

Labud Lončar
Labud Lončar
Labud N. Lončar, rođen je 1964.god. u Ivangradu, današnje Berane. Pjesnik, prozni pisac i kolumnista. Bavi se pisanjem poezije i proze. Organizator mnogih kulturnih manifestacija i promocija. Osnivač i predsjednik međunarodnog udruženja književnih stvaralaca i umjetnika „Nekazano“ iz Bara. Član je Udruženja književnika Srbije i međunarodnog udruženja književnih stvaralaca i umjetnika „Nekazano“ iz Bara, kao i mnogih drugih Udruženja književnika putem društvenih mreža. Zastupljen je u tridesetak domaćih i stranih antologija i zbornika. Dobitnik je mnogih međunarodnih i domaćih nagrada i priznanja. Pjesme su mu prevedene na engleski, francuski, njemački, poljski, ruski, rusinski, makedonski I bugarski jezik. Objavio je pet knjiga poezije: „Rođenje suze“, „Ostavljanja“, „Na poleđini sna“, „Ako prećutim pjesmu“I “Sidro noći” kao i knjigu kratkih priča „Svako ostavi neki trag“. Osnivač je i urednik časopisa za kulturu i umjetnost „Nekazano“, kao i časopisa za haiku „Nekazano“ ujedno je i osnivač i glavni urednik portala za kulturu iumjetnost „Nekazano“. Osnivač je Festivala ljubavne poezije „Pjesnik – Svetionik“. Živi i stvara u Baru