siječanj/januar 2018.
Nije više prezren, ali se manje čita
Naša kultura, organizirana institucionalno, dakle ograničeno na minijaturne interesne zone, ne mari za hrvatski strip, a naročito za strip baštinu nema posebnog zanimanja. Nemar se prenio i na mlađi naraštaj ljubitelja stripa u Hrvatskoj koji glorificiraju i pamte Zagora i Alana Forda kao najveća dostignuća stripa u Hrvatskoj, pa se gotovo svaki festival stripa i bilo koji događaj u vezi sa stripom u nas redovito oslanja na te dvije „hrvatske uspješnice“.
Što je još pogubnije, ni elitni tumači kulturnih potreba ne vide u stripu temu koju je potrebno podržavati. Strip je u Hrvatskoj odavno izgubio svoje zagovornike.
Hrvatski strip ima svoju bogatu originalnu povijest, svoje velikane, svoje autohtone vrijednosti i brojne uspješne radove. Piše li se o toj povijesti hrvatskog stripa? Mnogo je pisaca kandidata, a malo znalaca koji bi se uhvatili ozbiljnog teškog istraživanja i pisanja.
Zbog čega je toliko breme na hrvatskom stripu? Vjerojatno je povijesno tako uvjetovano. Ipak je strip u posljednjih pedeset godina postao prihvatljiv. Nekada je bio problem što je shvaćen kao previše jednostavan, otvoren širokim masama, mislilo se da ga svatko može razumjeti, pa da je zbog toga trivijalna literatura. Onda se dogodilo nešto u šezdesetim, sedamdesetim godinama kad su se pojavile prve teorije stripa, izložbe i kad su se počeli analizirati likovni mehanizmi stvaranja stripa. Ozbiljni teoretičari likovne umjetnosti su zapravo otkrili da u trivijalnoj umjetnosti, pa i u stripu, ima vrijednih stvari.
Nije da se o domaćem stripu ne pokušava pisati, pišu se čak i akademski radovi koji, nažalost, redovito površno recikliraju već davno napisane raščlambe istih stvari. Maurović, malo Novog kvadrata, Kordej, Mataković i Žeželj, pa opet Maurović i tako unedogled. Budući je riječ o kulturnom rezervatu, prijatelji pišu o prijateljima, tek povremeno se pojavi ambiciozni tumač medija (uglavnom na internetu) koji više promiče sebe nego strip koji je samo izlika za duhovni izlet (ego trip). Dakle, kritike ima, po internetu, možda više nego ikada, ali nema znalaca s autoritetom koji bi na nekom relevantnom mjestu iznosili svoja mišljenja koja mogu utjecati na promociju i prodaju vrijednih stripova.
Danas su nam jasnije krize kulture, ispuhali su se mnogi ekstremizmi duha, nemoguće je uspostavljati autoritete, pa su nam ostali samo mikropokušaji revitalizacije jedne likovne forme. Jedan od tih stihijskih projekata je i Strip revija Večernjeg lista koja će sizifofski ustrajavati i u ovoj godini.
Mladen Novaković.
• ABRAHAM STONE: Radix malorum (1/2) • Autor: Joe Kubert
Slučajan susret u snijegom zavijenom Washingtonu odvest će Abrahama u blještavilo Hollywooda.
• PETER KAMPF JE ZNAO (1/2) • cenarij: Carlos Trillo · Crtež: Domingo R. Mandrafina
Što bi bio da je karijera najvećeg svjetskog zločinca krenula drugim smjerom?
• ZRNO TIŠINE • Autor: Tomislav Košta
Koliko janjetine treba za božićnu gozbu na bojišnici?
• PRIVADO: Cijena tišine • Autor: Alfonso Font
Knjigovođa koji je pronevjerio mafijin novac skriva se u selu u Andama.
• ROMEO BROWN: Fifine ludorije • Scenarij: Peter O’Donnell · Crtež: Jim Holdaway
Psihološki problemi na Rivijeri.
• TUPKO • Autor: Nedeljko Dragić
Nevolje s linijama.
• O NJIMA I O NAMA • Autor: Zlatko Grgić
Strip iz zlatnog doba Starta.
• ŠIC-MIC • Autor: Walter Neugebauer
Zimske radosti nisu mimoišle niti Florijana.
• TATICA • Autor: Nob
Muke s matematikom.
• PEANUTS • Autor: Charles Schulz
Kada fikcija postane stvarnost.
Skrećem Vam pozornost i na naše Facebook stranice, na kojima možete pratiti vijesti vezane za Kuću stripa.
www.facebook.com/Stripforum
Čitajte nas, pišite nam, posjetite na www.stripforum.hr i Facebooku.
Mladen Novaković
