fbpx
spot_img

Alhambra, ponos Granade: Najlepša mavarska tvrđava Pirinejskog poluostrva

Zahvaljujući povoljnom položaju, imala je generalno odbrambenu funkciju, kao utvrđenje sa kulama. U momentu najvećeg razvitka bila je uređeni gradić sa više hiljada žitelja. Posedovala je palate, stambene jedinice, škole, ulice i trgove. Danas je od čitavog kompleksa ostala samo trećina i jedna je od najposećenijih destinacija Španije, koju je UNESCO dodao na svoj spisak.

Alhambra (slika: Nils van der Burg, Flickr), Granada, Španija
Alhambra (slika: Nils van der Burg, Flickr)

O lepoti palate-tvrđave ispredale su se legende i pričale priče. Ponekad istinite, ali i one koju su samo plod mašte. Kako to obično biva, lepoticu bi mnogi da poseduju, pa je i Alhambra u svojoj istoriji doživela različite osvajače, što je uticalo na eklekticizam koji je danas karakteriše.

Početkom 8. veka, Nasridi, pripadnici poslednje mavarske dinastije, u želji da rašire islam, prelaze Gibraltar. U rasponu od nekoliko godina zauzeli su većinu Pirinejskog poluostrva i njihova vladavina će trajati skoro 8 vekova. Godine 711. pala je i Granada, a u želji da sačuvaju grad Mavri grade tvrđavu-palatu Alhambru, čudo kakvo Evropa do tada još uvek nije videla; po nekima “najveličanstvenije zdanje na svetu”. Za njen izgled glavna zasluga pripada specifičnom načinu gradnje poznatom još kod starih Grka. Tajna kojoj su pribegavali bila je da se prvo koristi prirodna struktura i nijanse kamena koju bi zatim obogaćivali drugim ukrasima. Mavarski graditelji su se oslanjali na ideju da “treba ukrasiti građevinu a ne izgraditi ukras”.

Dekorisani stubovi (Sharon Mollerus, Flickr), Granada, Španija
Dekorisani stubovi (Sharon Mollerus, Flickr)

Reconquista, odnosno ponovno osvajanje 1492. vratilo je zemlju u ruke katoličkih vladara, Izabele I od Kastilje i Fernanda II od Aragona. Sultan Boabdil (Muhamed XII), posljednji vladar iz dinastije Nasrida, je iste godine morao napustiti tvrđavu dok su Mavrima koji su preostali nametnuti porezi. Legenda kaže da je Boabdil zatražio da se vrata kroz koja je poslednji put izašao (na Tornju sedam spratova) zauvek zatvore posle njega da ih nikada više niko ne bi koristio. Nakon napuštanja Alhambre, zaustavio se na uzvisini da poslednji put pogleda palatu. U tom momentu čuo je reči svoje majke: “Plači kao žena nad onim što nisi mogao odbraniti kao muškarac”. Ta uzvisina se danas zbog njegovog očajanja naziva Uzdah Mavra.

Oslobađanjem Granade, nestaje i poslednja oblast pod vlašću muslimana na Pirinejskom poluostrvu, a Alhambra postaje kraljevska palata. U narednim godinama stradala je u zemljotresima i požarima i mnogo puta je obnavljana. Kompleks su sačinjavale: palate, kule, dvorišta, vrtovi, fontane i bazeni.

Alhambra (slika: Nieves Abalos, Flickr), Granada, Španija
Alhambra (slika: Nieves Abalos, Flickr)

Ulaz u tvrđavu vodi kroz Vrata pravde. Naziv potiče od običaja iz islamskog perioda po kome su se sudije na tom mestu sastajale i rešavale jednostavnija pitanja i sporove. Unutrašnjost Alhambre krije divote koje su navele Hansa Kristijana Andersena da je nazove “Sajam kamene čipke”, dok su je Mavri spominjali kao “Dragulj među smaragdima”. Podovi od belog mermera, mozaici, štuko dekoracija i glazirane keramičke pločice samo su deo neopisivo dekorativne unutrašnjosti. Pustinjski narod je u ovoj palati dao oduška i svojoj potrebi za vodom. Budući da su poreklom iz sušne Afrike, Mavri su svuda gde je to bilo izvodljivo pravili jezerca, bazene ili fontane. U Alhambri je uobičajen zvuk – žubor vode, a uobičajen prizor – mreškanje zelenkastih vodenih površina. Na svakom koraku prisutno je ukrasno cveće i žbunovi nara tipičnog za Granadu, kao i mirta ili južno voće: limun i pomorandže.

Jedno od dvorišta Alhambre (slika: Eric Titcombe, Flickr), Granada, Španija
Jedno od dvorišta Alhambre (slika: Eric Titcombe, Flickr)

Kraljevska palata Nasrida

Kompleks je izgrađen početkom 14. veka i obuhvatao je privatne odaje i upravne jedinice. Imala je više palata od kojih su očuvane Meksuar, Komares i Dvorac lavova.

Meksuar je najstarija od svih palata, a služila je kao sudnica. Sultan je sedeo na počasnom mestu, ali sakriven od posetilaca i slušao njihove zahteve. Palata je naknadno pretvorena u crkvu. Muslimanski način izgradnje je podrazumevao obilje prostorija, hodnike i lažna vrata radi zbunjivanja eventualnih neprijatelja i lopova. Na Meksuar se nadovezuje prostorija koja je zbog dekoracije pozlatom nazvana Zlatna soba i iz nje se prolazilo u Komares palatu.

Komares se sastoji od više delova. Najpoznatije je Dvorište mirti sa bazenom oko koga su zasađeni žbunovi mirte. Osim njega, sadrži i Brodsku sobu u obliku brodskog trupa i Salon Ambasadora poznat i kao Kula dvorane Komares.

Salon Ambasadora (slika: Berthold Werner, Flickr), Granada, Španija
Salon Ambasadora (slika: Berthold Werner, Flickr)

Dvorac lavova najlepši je i najveći deo čitavog kompleksa. Postoje nesuglasice oko njegove namene, od toga da su u njemu bile privatne odaje vladara, do teorije da se tu nalazila medresa, muslimanska verska škola. Centralni deo čini Dvorište lavova nazvano po fontani sa 12 kamenih figura lava. Oko dvorišta je raspoređen veliki broj prostorija od kojih je najpoznatija zloglasna dvorana Abenserahes. Naime, jedan od sultana posumnjao je da njegova supruga ima ljubavnika iz porodice Abenserahes. Budući da nije znao o kome se tačno radi, pozvao je sve muške članove ove porodice na večeru posle koje su svi zajedno usmrćeni.

Dvorište lavova (slika: Comakut, Wikipedia), Alhambra, Granada, Španija
Dvorište lavova (slika: Comakut, Wikipedia)

Alhambra je nekada mostom bila povezana sa vilom Generalife (Heneralife). Jednostavnija je i manje dekorativna od Alhambre ali sa vrtovima koji su smatrani jednim od najlepših primera baštenske arhitekture u svetu. Godinama je služila za odmor vladara Granade.

Generalife (slika: Berthold Werner, Wikipedia), Granada, Španija
Generalife (slika: Berthold Werner, Wikipedia)

Kada je Granada ponovo dospela u hrišćanske ruke, Fernando i Izabela su izvršili zanemarljive izmene na palati budući da ni oni nisu bili imuni na njenu velelepnost. Njihov unuk Karlo V Habzburški je u 16. veku podigao dvorac unutar utvrđenja. Njegovo zdanje je tumačeno kao najlepši primer renesanse u Španiji, ali ima i onih koji su skloniji mišljenju da takvoj građevini nije mesto među nasridskim palatama.

Danas se u Alhambri održavaju muzički festivali i predstave sa igračima flamenka. O njenoj popularnosti svedoči i činjenica da je bila u najužem izboru za jedno od 7 novih svestkih čuda ali, ipak, nije izabrana. Ova španska lepotica i dalje osvaja i godišnje je poseti oko tri miliona turista iz celog sveta.

Korisni linkovi:

Organizovane ture i ulaznice

Forum i galerija – Tripadvisor

Istorijat tvrđave

Tekst: Katarina Hadži Minić

Katarina Hadži-Minić
Katarina Hadži-Minićhttps://www.katarinahadzi-minic.com/
Rođena sam 1979. godine u Beogradu i diplomirani sam istoričar umetnosti. Od kada se sećam, čvrsto verujem da ću da upoznam svet i kada god mogu, tražim načine da to i ostvarim. Za nas, istoričare umetnosti, važi ustaljeno verovanje da su nas na fakultetu naučili šta je „lepo“. Ono što je izvesno, jeste da znamo gde treba otići i šta vredi posetiti. Jedno je kada najveće svetske znamenitosti proučavate iz knjiga, a potpuno suprotna stvar kada imate priliku da ih vidite uživo, sopstvenim očima. Zbog toga putujem, prenosim utiske, prepričavam…U poslednje vreme sve češće i pišem. Ne želim i ne dozvoljavam sebi da, sve viđeno, zaboravim. Nastaviću kada god budem mogla jer to je, zaista, jedino što u životu istinski želim.