fbpx
spot_img

Da li ste znali: Vaskršnji običaji

Lazareva subota tj. Vrbica je praznik pred Cveti. Običaj je karakterističan i za seosku i za gradsku sredinu. Deca nose zvončiće oko vrata i osvećene vrbove grane. Pevaju se pesme o Lazarevom vaskrsnuću. U nekim krajevima zadržan je običaj organizovanja povorke „lazarica“. Povorke čine lepo obučene i zelenilom okićene devojke koje obilaze selo od kuće do kuće. Igraju  i pevaju prigodne pesme namenjene pojedinim članovima  domaćinstva, stoci, pojavama, događajima, a sve zarad napretka i dobrobiti.

Autor: Dragana Simić, kontakt e-mail: dragasimic@orion.rs

Da li ste znali: Pokretan praznik

Vaskrs uvek pada u nedelju, iza punog meseca, posle prolećne ravnodnevice i nikada se ne slavi istovremeno kada Jevreji slave Pashu. Vaskrs se može pomerati u razdoblju od 5 nedelja (35 dana). Najranije može da padne 4. aprila, a najkasnije 8. maja (pre Blagovsti i posle Đurđevdana). Do datuma Vaskrska dolazi se matematičkim i astronomskim proračunima.

Da li ste znali: Vaskršnji običaji

U Severnoj Americi poznat je običaj lova na šarena jaja. Deca veruju da ih je zec preko noći ostavio zajedno sa poklonima.  Zato ih roditelji  sakriju kako bi deca krenula u lov na njih.

foto: 24sata.rs
Karikatura: Nataša Rašović

Vikinzi su sa sobom nosili zimzelene bobice koje su simbolizovale život. Od njih su Norvežani i Danci preuzeli običaj, pa na Veliku subotu, u džepovima nose komadiće beskvasnog hleba umotane u belu tkaninu koje pojedu u ponoć.

 

 

U Finskoj i Švedskoj deca maskirana u veštice sakupljaju slatkiše od vrata do vrata u zamenu za vaskršnje grane vrbe.

Na ostrvu Lampedusi, na Vskrs se zaboravljaju sve svađe i nesporazumi.

U Rumuniji i Bugarskoj na Veliku subotu se na prozorima mogu videti  brašno, so, kvasac i šarena jaja, od čega se posle mesi hleb.

 

Da li ste znali: Bojenje jaja

Uz šarena vaskršnja jaja vežu se brojni običaji. Simbol su plodnosti i novog života, ali i rođenja novog proleća.

Foto: Marija Pašalić

Obojena jaja pronađena su još u antičkim grobovima, dok tradicija bojenja kod iranskim naroda traje oko 2500 godina.

Pretpostavka, zašto su se jaja bojila, je da su drevni narodi pokušali  bojenjem da pojačaju magijske reči i molitve ispisivane na jajima.

Rad učenika I2 odeljenja, OŠ „Radoje Domanović“ Kragujevac, Učiteljica Marija

Hrišćanstvo je šarena jaja  preuzelo iz ranijih tradicija, a simbolišu Isusov izlazak iz groba.

 

Da li ste znali: Čokoladno jaje

Jaje, visoko 10,39 metara, a teško 7,2 tone, je najveće  čokoladno vaskršnje jaje. Ono je bilo više od žirafe i teže od slona.

 

Marija Pašalić
Marija Pašalić
​Rođena u Kragujevcu. Interesovanja: knjige, muzika, film, putovanja, druženje, pozitivni ljudi... Životni moto: "U životu se moramo praviti ludi, a biti mudri!"