fbpx
spot_img

Književno stvaralaštvo Tihomira Stanišića

Ovaj mladi, domaći autor, svoju književnu karijeru započeo je romanom „Ništa ili ništa“ za koji se u najmanju ruku može reći da je nesvakidašnji.  Ako bismo morali da odredimo žanr ovog romana, rekli bismo da je u pitanju jedan mračan, psihološki triler, ali s obzirom da se tematika kojom se Stanišić bavi, ne spominje prečesto u domaćoj književnosti, sa sigurnošću možemo da tvrdimo da je novitet na našoj književnoj sceni.

Foto: Tihomir Stanišič
Foto: Tihomir Stanišič

Pisac nas je ove godine obradovao novim romanom, takođe psihološkim trilerom, koji nosi zanimljiv naziv „Šizma“. Iako je naslov, a i same korice romana i više nego primamljiv, sadržina je još uzbudljivija. Stanišić nas i ovog puta iznenađuje nesvakidašnjom tematikom i u radnju nas uvodi kroz lik beskućnika i jedan njegov uobičajen dan. Radnja se odvija tako da svaki loš događaj prevaziđe prethodni u smislu da taman kada pomislimo da dan jednog beskućnika ne može biti gori, dogodi se nešto još gore.

Roman je podeljen u dve celine. Prva, veća, po formi je tipična forma romana podeljena u poglavlja gde je narator – beskućnik. I druga celina je pisana u prvom licu, ali narator se obraća svojoj ćerci kroz pisma. Ono što je kod Stanišića nezaobilazno to je da nas ostavi u šoku onda kada se najmanje nadamo.

Foto: Tihomir Stanišić
Foto: Tihomir Stanišić

Sa razlogom možemo uporediti pripovedački stil TihomiraStanišića sa velikanima svetske književnosti. Rečenice su duge, pune opisa i detaljne te ni prvi ni drugi roman ne možemo svrstati u „romane za plažu“. Stanišić se posvećuje detaljima i svakom fragmentu romana se maksimalno posvećuje. Momenat „Franca Kafke“ se oseća u oba romana. Misterija, jeza i osećaj krivici bez nekog vidnog razloga.

Možda „Ništa ili ništa“ i „Šizma“ nisu romani koji se gutaju lako, ali evidentno je da to nije ni bio cilj. Poenta ovih romana je da se nakon svake pročitane rečenice, litaoc zamisli, pa tek onda nastavi dalje. Pojedini detalji se mogu shvatiti bukvalno, ali sa druge strane, s obzirom na to da ima dosta metafora u Stanišićevim delima, na čitaocu je da razgraniči kada realnost prestaje, a fikcija oživljava. Svakako su oba romana vredna maksimalne pažnje ljubitelja dobre književnosti.

Uroš Timić
Uroš Timić
Mlad bibliotekar iz Smedereva koji iza sebe trenutno ima dva romana. Veruje u ideale i veruje da pojedinac može da doprinese zajednici. Prozaista i optimista. Fan je gotičke književnosti. Da nije završio bibliotekrstvo, bavio bi se fitnesom.