fbpx
spot_img

Milan Pajević: Vremeplov…

Radeći na pričama o početku školstva u Ariljskom kraju 1884. i 100 godina Ariljske ”FK Budućnosti” 2020. godine, pregledao sam neke monografije, neke knjige koje govore o tom periodu i usput mi je pažnju privukla ova fotografija o tečaju šivenja koji je za zainteresovane domaćice Arilja i okolnih sela organizovao SINGER, 1924. godine.

Možda će neko od čitalaca prepoznati nekog od svojih predaka i možda napisati neku informaciju o tome.

Foto: Milan Pajević

Naša baka, Sofija Popović devojačko Radičević, koja je za našeg dedu Miloša došla iz Dragačeva, Gornje Kravarice dve godine ranije bila je na ovom tečaju.

Sećamo se da je umela lepo da šije pa i prekraja na svojoj mašini Singer koja je još uvek u njenoj kući u Grdovićima.

Dugogodišnji predstavnik SINGERa za Srbiju je od druge polovine dvadesetih bio trgovac i bojadžija Vuksan M. Tomović iz Guče i uvek je pričao da su mu domaćini iz Arilja i okoline bili najbolji kupci, a mašina SINGER je bila pa skoro obavezni deo miraza prilikom devojačkih udaja…

Milan Pajević
Milan Pajević
Rođen 1952. godine, u Užicu, u porodici prosvetnih radnika koji su u to vreme službovali u Bosanskoj Vozući. Obično kaže da je prohodao (detinjstvo i niže razrede završio) u Virovu, osnovnu u Arilju, gimnaziju društvenog smera u Požegi, i kada su svi očekivali da će kao pisac “Najlepše pesme Radio Beograda 1970.” da krene na neki od društvenih fakulteta, položio je prijemni ispit na Mašinskom, upisao ga i završio. Napisao je knjigu “PITAO BIH” koja je objaljena na ruskom i srpskom jeziku, epistolarni roman "PLANINA KOJA ME JE VOLELA bostonske i druge priče" (Prometej 2018, 2019), a početkom 2020. izašla je knjiga "ČUDNOVATA PLATNA (ne) ispričane priče" (Prometej). Knjiga "PLANINA KOJA ME JE VOLELA bostonske i druge priče" je početkom 2021. izašla na engleskom jeziku "THE MOUNTAIN THAT LOVED ME boston and other stories" u prevodu SlaviceTomaš. Objavljivao na ruskom, ukrajinskom, engleskom i švedskom, a većina eseja napisanih u poslednje vreme nalazi se na portalu “Naš Nedeljnik”. Pokušava da dokaže da se kulturom i umetnošću može spasti svet. Oženjen je, otac četvoro dece, i deda istom broju unuka.