spot_img

Milutin i prijatelji u Pedagoškom muzeju u Beogradu

„Vizantijski odbljesci – Milutin i prijatelji“

 

Već četvrt veka Milutin Ranković – priznati srpski vajar, svešteni drvodeljar, dugogodišnji poslenik u kulturi, član Matice srpske, Udruženja književnika Srbije, Međunarodnog udruženja „Nekazano“ i brojnih međunarodnih umetničkih asocijacija – svojim skulpturama i zapisima pronosi autentičnu srpsku kulturu širom sveta. Teško je izbrojati umetnike kojima je, kao urednik i umetnički direktor, organizovao izložbe i promocije u zemlji i inostranstvu.

Milutin Ranković

Ovoga puta, okupio je svoje kolege iz Srpskog akademskog društva „Vizantija“, čiji je jedan od osnivača, kako bi svoja dela predstavili u Galeriji Pedagoškog muzeja u Beogradu. Ova značajna ustanova osnovana je 24. novembra 1896. godine i jedna je od najstarijih muzejskih institucija u Srbiji.

 

Izložba nosi naziv „Vizantijski odbljesci – Milutin i prijatelji“, a radove umetnika za ovu priliku pažljivo je odabrao stručni žiri sastavljen od akademskih umetnika. Radovi izabrani za katalog i izlaganje predstavljeni su u redosledu njihovog pristizanja i žiriranja:

Spisak izlagača:

Vesna Karakaš,

Gordana Petrović Đokić,

Danka Ivanović,

Nevena Nikodijević Tomić,

Andrea Sokić,

Jasenka Stanković,

Branka Babović,

Nataša Gligorić,

Ljilja Milojević,

Eleonira Ranković,

Mira Miković,

Vlada Zorić,

Zoran Milutinović,

Ljubinko Krušić,

Dobrica Obradović,

Duška Milekić,

Biljana Erić,

Gordana Odžić,

Ljiljana Nestorović,

Sonja Rajković,

Ružica Mrvić,

Rada Radojičić,

Zoran Erić,

Vesna Vavić,

Suzana Parenta,

Jasmina Ivanković,

Smiljana Božić,

Violeta Marković,

Srbijanka Stefanović,

Marko Radeka

i domaćin izložbe Milutin Ranković.

 

U muzičkom delu programa nastupila je Olgica Dejanović, dok su u poetskom segmentu učestvovali Gordana Srećković, član udruženja „Nekazano“, i Radoje Blažić. Uvodnu reč dala je istoričarka umetnosti Andrea Sokić, a prisutnima su se obratili i sekretar KPZ Srbije Živorad Ajdačić, kao i akademik, profesor i istaknuti diplomata Darko Tanasković, koji je tom prilikom rekao:

„Skulptura Milutina Rankovića je poučna – u vremenu kada plamti rat između čoveka i prirode, i kada će taj sukob još više plamteti, ovde imate primer sadejstva čoveka i prirode.“

Labud Lončar
Labud Lončar
LABUD N. LONČAR Rođen je 1964. god. u Ivangradu, današnje Berane. Penzionisani profesionalni vojnik. Bavi se pisanjem poezije i proze. Osnivač i predsjenik međunarodnog udruženja književnih stvaralaca i umjetnika „Nekazano“, iz Bara. Objavio je pet knjiga poezije:„Rođenje suze“, „Ostavljanja“. „Na poleđini sna“, “Ako prećutim pjesmu” i „Sidro noći“ I jednu knjigu kratkih priča „Svako ostavi neki trag“. Zastupljen je u pedesetak domaćih i stranih zbornika i antologija. Njegovi radovi i knjige prevedeni su na engleski, nemački, ruski, francuski, kineski, bengalski, bugarski, poljski, makedonski, albanski i slovački jezik. Dobitinik je mnogih priznanja i nagrada. Između ostalog nagrađen je objavljivanjem svoje treće knige “Na poleđini sna” – na Amazonu a pod teretom najbolje pjesme na konkursu “Društva živih pjesnika” između 4000 kandidata. Dobitnik je "Gramate Knjaza Miloša" za nacionalni doprinos ukupnoj srpskoj književnosti koju dodjeljuje Ministarstvo kulture Srbije i Udruženje književnika Srbije. Takođe, dobitnik je "Povelje Cara Konstantina i carice Jelene“ koju mu je dodijelilo Udruženje književnika Srbije i Ministarstvo kulture Srbije. Renomirana i tradicionalna poljska književna nagrada “Klemens Janicki Ianicus” 2022. god. dodijelila mu je za izuzetan književni rad i doprinos evropskoj poeziji, Međunarodna poetska manifestacija „Ohridski poetski biser“ iz Ohrida dodijelila mu je specijalno priznanje „Ohridski biser“. Srpsko akademsko društvo „Vizantija“ dodijelila mu je „Blagodarje“ za doprinos i širenje kulture. Kulturni centar „Hadži Ruvim“ iz Lajkovca dodijelilo mu je Zlatnu medalju „Hadži Ruvim“. Međunarodni festival “Struški književni susreti”, Kulturni centar „Bran“ i Makedonska kulturna riznica dodijelilo mu je priznanje “Petkov amanet” kao najboljem stranom književniku za 2023. god. Kao i „Zlatnu blagodarnicu“. Član je Udruženja književnika Srbije i Udruženja književnika Crne Gore. Počasni član „Scene Crnjanski“ iz Beograda, Kluba književnika Beograda i Kulturnog salona „Stenka“. Osnivač je i Glavni i odgovorni urednik portala za umjetnost i kulturu “Nekazano”. Takođe, osnivač je i glavni urednik časopisa za kulturu i umjetnost ”Nekazano” i istoimenog časopisa za Haiku -”Nekazano”. Časopis za Haiku „Nekazano“ je prvi zvanični časopis za Haiku na području Crne Gore. Osnivač je Festivala ljubavne poezije “Pjesnik – Svetionik”. Živi i stvara u Baru.