fbpx
spot_img

Neda Gavrić: Odazovi se, glavom i bradom!

Nije prvi slučaj da se neko od umetnika nađe u nekoj od humanitarnih akcija ili sam da bude inicijator istih. Nekako je, valjda, u samom umetniku taj intuitivni osećaj za potrebe i patnje društva u kom živimo. Marija Đurić je mlada pesnikinja iz okoline Banja Luke (1998.). Marija je medicinski tehničar. Trenutno je na studijima grafičkog dizajna u Banja Luci. Do sada je objavila jednu zbirku poezije a objavljivanje druge zbirke očekujemo u skorije vreme. Imala je tri izložbe crteža, kako  Banja Luci tako i u Beogradu , obzirom da Marija pored poezije ima i dar crtanja portreta, kako poznatih ličnosti, tako i svojih prijatelja i kolega. Povod za današnji razgovor je Marijina humanitarna akcija tj. projekat pod nazivom “ Bradologija”.

 

N.G. Marija, recite nam malo više o “ Bradologiji” i nastanku same ideje o ovoj, pre svega, humanoj akciji?

Marija Đurić – Obzirom da radim u zdravstvu, činjenica o generalno smanjenoj svijesti o zdravlju rodila je ideju u Bradologiji.

Naime, Bradologija je projekat koji je zamišljen kao izložba crteža poznatih i svih bradonja koji se prijave, brada kao simbol zdravog muškarca, sve se održava u novembru – mjesecu muškog zdravlja, a samu izložbu pratiće program: licitacija crteža, stand up, izbor najbrade, svirka…u cilju što veće promocije ove priče a to je da se podigne svijest o zdravlju te da se skupi novac za muškarce koji boluju od raka testisa i prostate.

N.G. Koliko nam je poznato, pored poezije, Vi se bavite i crtanjem portreta, kao i to da ste do sada imali par veoma zapaženih izložbi. Recite nam, koliko uspevate da kroz praksu spajate poeziju i likovni rad i šta je njima zajedničko?

Marija Đurić – Jeste, izložbe su počele u mojoj srednjoj medicinskoj školi ,bile su uvijek tematski vezane za nešto, sve je to pomalo nespojivo : medicina, peozija, crtanje ali je spojivo.
Ljubav je sve a ako ne radimo ono što volimo bar jedmim djelom – nas nema…postali bismo samo kao igračke na navijanje, uradi to i to i gotovo.
Poezija je moja prva ljubav, na koju se nekako nadovezalo crtanje ( narocito portreta) a onda ako se sa tim što radim može na bilo koji način nekome pomoći nema ništa ljepše! Od izložbi izdvojila bih svakako banjalučku izložbu pod nazivom „48. krug rokenrolla“ na kojoj su specijalni gosti bili članovi YU GRUPE, kojima je izložba bila i posvećena izlaganjem, između ostalih, i njihovih portreta.

N.G. Još u školskim danima svetlost dana je ugledala Vaša prva zbirka poezije. U susret idemo i objavljivanj druge?

Marija Đurić – Pred samu maturu u srednjoj školi 2017. godine izašla je moja prva zbirka poezije, „Mač u kamenu“, evo uoči Bradologije namjerno uvezano, izlazi i druga knjiga „Lirik – a“…ko poznaje Kirila znaće o čemu se radi (smeh).

N.G.  Za kraj, recite nam kada ćemo i gde moći uživati u “ Bradologiji” i zajedno sa Vama učestvovati u jednoj humanitarnoj akciji i verujemo, odazvati se u velikom broju?

Marija Đurić – Bradologija je zakazana za 23.11. ove godine u banjalučkom Mek tir pabu…pozivam ovom prilikom sve koji žele da se uključe u projekat, a naročito gospodu bradonje…kako bismo poslali lijepu poruku.
Biće to zaista divan događaj sa divnim ljudima ,imamo divnog člana žirija bradonju – barbera ,sjajnog bradonju – stand apera, sjani bradati bend i još mnogo mnogo toga, ako sve bude kako treba ovih dana zakazaćemo Bradologiju i u Beogradu.

Znači 22.11. uveritra je za 23.11. i Bradologiju pa dobro došli! – uz već prepoznatljiv osmeh, reče Đurićeva.

Neda Gavrić
Neda Gavrić
Rođena u Banja Luci 1980. godine. Objavila tri zbirke poezije. Sav prihod od prodaje knjiga poklonjen je Udruženjima roditelja dece sa posebnim potrebama. Dobitnik Vidovdanske povelje za humanost, očuvanje tradicije i kulture svog naroda. Učesnik je mnogih Međunarodnih festivala, kako u regionu tako i širom Evrope. Njene pesme su se našle u par domaćih antologija i nekoliko evropskih. Pesme su prevođene na nemački, engleski, turski, rumunski, ruski...Član je Udruženja književnika Republike Srpske i Udruženja književnika Srbije. Živi, radi i stvara u Parizu, gde je od skoro i član " Pesnika pariskog okruga".