fbpx
spot_img

Roditeljima je dostupan e-Dnevnik svoje dece, ali im je zato zdravstveni karton zabranjen

Od 1. septembra roditelji srednjoškolaca će svakodnevno pomoću elektronskog dnevnika dobijati informacije o svojoj deci u školi, dok i dalje, po Zakonu o pravima pacijenata, ne mogu ništa da znaju o zdravstvenom stanju naslednika bez njihovog pristanka.

Dakle, s početkom školske godine roditelji će se naći u šizofrenom raskolu između pilot-projekta elektronskog dnevnika u osnovnim i srednjim škola prema kome će im profesori svakog dana slati izveštaj o ocenama, pohvalama i kritikama njihovom detetu i Zakona o pravima pacijenata na osnovu kojeg im je zabranjen pristup podacima o zdravstvenom stanju petnaestogodišnjeg ili starijeg sina, odnosno ćerke, bez njihove saglasnosti.

Na tu nelogičnost ukazao je i poverenik za zaštitu podataka o ličnosti Rodoljub Šabić.

– Svakako da treba pozdraviti ovaj digitalni iskorak i uvođenje elektronskog dnevnika u škole, ali se postavlja pitanje da li je u redu da roditelj, recimo, ne može da zna da mu je ćerka trudna, ali zato će istog trenutka biti obavešten da je pobegla s časa. Trebalo bi u ovoj oblasti da važi isti princip, a to se može urediti jedino kroz zakone, a ne pilot-projekte. U tome moramo biti dosledni kako se ne bi događale ovakve nelogičnosti – ističe Šabić.

Angela Radulović u udruženju “Roditelj” smatra da država ne bi trebalo da narušava odnos poverenja između roditelja i dece.

– Elektronski dnevnik, kao i svaka druga nova tehnologija, može se iskoristiti na dobar i loš način. Problem je što se na ovaj način, kao i Zakonom o zaštiti pacijenata, ne ohrabruje međusobna komunikacija roditelja i deteta. Sa Zapada prihvatamo propise, a ne prilagođavamo ih svojim zakonima. Roditelj će uz pomoć elektronskog dnevnika imati sve informacije o detetu u školi bez ikakvog razgovora sa njim. Takođe, mnogi nastavnici će sad imati dupli posao pošto će pored elektronskog i dalje voditi i pisani dnevnik. Na taj način opet ćemo se baviti kozmetikom, a ne suštinom – objašnjava Radilović.

I Branka Tišma, školski psiholog u Osnovnoj školi “Lazar Savatić” u Zemunu, ističe da je za razvoj deteta najbitniji lični razgovor u trouglu učenik-roditelj-nastavnik.

– Potrebno je naći model da roditelji pored toga što će svakodnevno dobijati onlajn informaciju o svom detetu u školi dolaze i na razgovor sa nastavnikom. Nije isto ako ti neko lično saopštava lošu vest ili to čini na bezličan način, putem novih tehnologija. Problem je što sa različitih strana prihvatamo zakone i onda upadamo u kontradiktornosti. A trebalo bi i u školstvu i zdravstvu da se usaglasimo šta je ispravno uraditi za razvoj naše dece. Kod nas je socijalno-kulturno nasleđe da roditelj ide sa detetom kod lekara do njegovog punoletstva, pa čak i kasnije – naglašava Tišma.

U Ministarstvu prosvete ističu da su prilikom pravljenja pilot-projekta elektronskog dnevnika s posebnom pažnjom brinuli i o zaštiti podataka o ličnosti.

– Imali smo česte razgovore sa poverenikom Šabićem i, koliko znamo, nije imao primedbe na uvođenje elektronskog dnevnika. Treba znati da na ovaj, nov način roditelji neće moći kad god hoće da pregledaju dnevnik, već će jednom dnevno dobijati izveštaj nastavnika o oceni, pohvali ili pokudi njegovog deteta. Sistem će u početku slati informacije roditeljima mejlom, a kasnije će to činiti i SMS-ovima – kažu u Ministarstvu prosvete.

Najviši nivo zaštite podataka

Elektronski dnevnik će ove jeseni biti uveden u 200 od 1.800 škola u Srbiji, a u Ministarstvu prosvete tvrde da neće biti zloupotreba.

– E-dnevnik ima najviši nivo zaštite podataka koji se čuvaju na serveru u Srbiji, a obezbeđeni su i 24-časovni fizički nadzor sistema, korisnička podrška i sistem obuka i pomoći korisnicima. Autentifikacija zaposlenih u školama je dvostepena, što znači da pored imena i lozinke, postoji još jedan nivo zaštite pristupa sistemu – ističu u ovom ministarstvu.

Marko Tašković

Izvor: Blic

Prethodni tekst
Sledeći tekst
Zoran Todorović
Zoran Todorović
Osnivač „Pokazivača“. Tvorac novakovanja. Čovek koji od života želi sve ili ništa, a trenutno živi negde između.