fbpx
spot_img

Svetlana Mitić: Ubijanje mudrosti

Istorijske činjenice: Hipatija iz Aleksandrije je prva istorijski poznata žena koja se bavila matematikom, astronomijom i filozofijom. Izumiteljka astrolaba i hidroskopa. Zbog njene mudrosti, rečitosti i neverovatne lepote, njena predavanja su bila vrlo popularna. Čuvena je njena misao da je “ najgora stvar predstavljati predrasude kao istinu!“Ubijena je na najsuroviji mogući način 415 godine. To ubistvo, zajedno sa spaljivanjem Aleksandrijske biblioteke, unazadilo je čovečanstvo za bar “ petnaest vekova, odnosno toliko je trebalo da se ponovo otkrije ono što se ranije već znalo „, po rečima čuvenog naučnika Karla Sagana.

Um, znanje, dar govora i lepota
udružiše se u tvom biću
Hipatijo, kćeri Aleksandrije.
Ljubav ti behu knjige, nauka i besede,
a sve na korist ljudskog roda.
Ni slutila nisi da će otpaci
tog istog nesoja i roda
spaliti misao, reč pisanu
i Aleksandrijsku biblioteku,
tvoj drugi dom – riznicu svega
što spozna svet!
Zbog prevelikog znanja i krasote
što grdobe duha ne žele da vide,
nastrada i ti, kćeri mudrosti,
najstrašnijom smrću od gomile
šljama, zavedenih istinom lažnom.
Spališe te potom da ostane samo prah,
ko da će vatra zbrisati ti trag!
Prevariše se, ništi,
združiše samo dva zločina
u večni spomen i opomenu
što plamti kroz vekove:
Dve vatre, dva plamena,
Aleksandrijska biblioteka i Hipatija!

Svetlana Mitić
Svetlana Mitić
Rođena 1955.godine u Beogradu. Sticajem okolnosti, detinjstvo i mladost provela u Prizrenu, na Kosovu i Metohiji. Nakon završene gimnazije, diplomirala na Filozofskom fakultetu u Prištini, odsek - Jugoslovenska književnost i srpski jezik. Uglavnom je radila u svojoj struci kao profesor književnosti, sve do odlaska u penziju. Još kao student se iskazala na književnom planu, pišući pesme, eseje, pripovetke i druge kraće forme. Intenzivno se bavi stvaralaštvom na tom planu od 2014.godine kada je, iz ljubavi prema najmlađima, počela da piše priče i pesme za decu, sa akcentom na univerzalnim poukama o dobroti, skromnosti, ljubavi, međusobnom poštovanju i prijateljstvu. Osim priča i pesama za decu i odrasle, i dalje piše eseje, prikaze i recenzije. Veoma uspešno sarađuje sa el. časopisima "Pokazivač" i "Kraljevskim novinama", a njena "Pesma za Aleksu" protiv nasilja u školama, izazvala je veliku pažnju šire javnosti i štampe. Takođe je zastupljena u mnogim zbornicima savremene srpske poezije.