fbpx
spot_img

5 neverovatnih Srpkinja koje su takođe nekad bile devojčice sa velikim snovima

Zašto ne biste obeležili Međunarodni dan devojčica tako što biste svojoj ćerki, sestričini ili unuci, ispičali o fascinantnim ženama koje su promenile našu istoriju? Njihova inspirativna dostignuća, primeri snage i empatije, hrabrosti i samopouzdanja su sjajne osnažujuće priče, ne samo za naše devojčice, već i za dečake. Među izuzetnim ženama iz celog sveta su i ovih 5 Srpkinja koje su ostavile veliki uticaj na našu kulturu, istoriju, nauku i obrazovanje. Njihove životne priče pokazuju nam kako za devojčice sa velikim snovima ne postoje granice.

1. Milunka Savić – Najodlikovanija žena u istoriji ratovanja

Srpska Mulan” – heroina u Balkanskim ratovima i u Prvom svetskom ratu, narednik u Drugom puku „Knjaz Mihailo“ imala je život poput scenarija za film. Pod imenom Milun Savić prijavila se na jednom od mobilizacionih borišta u Beogradu za odlazak na front, nakon masovnog odziva na mobilizaciju. Udaja je nije zanimala iako je bila vrlo lepa devojka. Borila se preobučena u muškarca u Balkanskim ratovima skoro godinu dana, dok nije ranjena na Bregalničkoj bici, kad je bolničko osoblje otkrilo njen pravi pol.

Nakon vrlo malo mira, dogodio se i Prvi svetski rat, kad se Milunka ponovo prijavila kao dobrovoljac. Bila je deo „Gvozdenog puka“, i narednik najelitnijeg Drugog puka srpske vojske „Knjaz Mihailo“. Nakon Kolubarske bitke, gde se istakla i kao bombaš, dobila je Karađorđevu zvezdu sa mačevima. Takođe, odlikovana je sa dva francuska Ordena časti, medaljom „Miloš Obilić“, i jedina je žena odlikovana francuskim Ratnim krstom sa zlatnom palmom. Kao ženu neizmerne hrabrosti i ratnog umeća, ujedno i ženu sa najviše odlikovanja u istoriji ratovanja, Milunku Savić su Francuzi nazvali „Srpskom Jovankom Orleankom“.

2. Nadežda Petrović – Srpkinja zvana Hrabrost

Nadežda Petrović se smatra najbitnijom srpskom slikarkom 20. veka. Ona je bila najznačajnija srpska slikarka impresionizma i faovizma, a njena dela izlagana su širom Evrope od 1901. do 1912.

Od 1912. Nadežda prestaje da se bavi slikarstvom jer po izbijanju Balkanskih ratova dobrovoljno odlazi da radi na frontovima kao bolničarka. Odlikovana je medaljom za hrabrost i medaljom Crvenog Krsta. Kad je počeo Prvi svetski rat, Nadežda se opet prijavljuje kao bolničarka. Nakon što je u Balkanskim ratovima preživela tifus i koleru, svoju drugu bitku sa tifusom gubi 1915.

3.  Mileva Marić – Neotkriveni genije

Srpska matematičarka, fizičarka i nepriznata koautorka Ajnštajnove teorije relativiteta. Nakon što je završila gimnaziju u Sremskoj Mitrovici kao najbolja u razredu iz matematike i fizike, Mileva pohađa Kraljevsku srpsku školu u Šapcu, a nakon dobijanja specijalne dozvole za pohađanje škole u koju su išli samo dečaci​ seli se u Zagreb. Potom upisuje medicinu na Univerzitetu u Cirihu i nakon par meseci prebacuje se na na Državnu politehničku školu na studije matematike i fizike. Mileva je bila tek peta žena koja je bila primljena u ovu školu i jedino žensko u grupi od 6 studenata.

Naravno, iako nam je svima poznato je da je Mileva bila udata za Alberta Ajnštajna, malo ko je svestan da se za nju priča da je bila koautor njegove teorije relativiteta iz 1905. Ovu kontroverznu teoriju podupiru činjenice da su mnogi poznati fizičari toga doba pozivali Milevu na saradnju još u toku studija, kao i činjenica da su papiri na kojima je osmišljana teorija bili potpisivani sa Einstein-Marity (Marity je mađarska varijanta prezimena Marić).

4. Isidora Sekulić – Prva Srpkinja akademik

Prva žena akademik u srpskoj istoriji, članica SANU-a od 1950, književnica, esejista, nastavnica, avanturistkinja, poliglota i kritičarka umetnosti – to je Isidora Sekulić. Jedan od najbistrijih umova 20. veka. Osim što je studirala književnost i pedagogiju, Isidora se zanimala i za prirodne nauke, kao i za filozofiju (iz koje je doktorirala u Nemačkoj 1922.).

U srpskoj i evropskoj književnosti ostala je upamćena po svojim delima kao što su putopis ,,Pisma iz Norveške”, pripovedna vrsta intimnog dnevnika ,,Saputnici’’, njen najznačajniji roman ,,Hronika palanačkog groblja’’ i mnogim drugim književnim ostvarenjima. Isidora Sekulić bila je prva Srpkinja članica SANU-a. I da ne zaboravimo, bila je i bolničarka na frontu do 1915.

5.  Desanka Maksimović – Najomiljenija srpska pesnikinja

Srpska pesnikinja, profesorka književnosti i članica Srpske akademije nauka i umetnosti. Objavila je oko pedeset knjiga poezije, pesama i proze za decu i omladinu, pripovedačke, romansijerske i putopisne proze. Svoje prve pesme je objavila 1920. godine u časopisu „Misao“.

Njena poezija je i ljubavna i rodoljubiva, i poletna, i mladalačka, i ozbiljna i osećajna. Neke od njenih najpopularnijih pesama su: „Predosećanje“, „Strepnja“, „Prolećna pesma“, „Opomena“, „Na buri“, „Tražim pomilovanje“ i „Pokošena livada“. Čuvši za streljanje đaka u Kragujevcu 21. oktobra 1941, pesnikinja je napisala jednu od svojih najpoznatijih pesama „Krvava bajka“– pesmu koja svedoči o teroru okupatora nad nedužnim narodom u Drugom svetskom ratu. Njena reputacija je bila takva da ju je većina savremenika nazivala jednostavno imenom, a jedan autor ju je opisao i  kao „najomiljeniju srpsku pesnikinju dvadesetog veka“.

U svakom dečaku i devojčici leži potencijal da postanu neodvojivi deo naše istorije poput ovih 5 neverovatnih Srpkinja. Međutim, da bi dete ili dete steklo sva potrebna znanja, iskustva i veštine, važno mu je omogućiti pristup kvalitetnom obrazovanju što je ranije moguće. Nažalost, u Srbiji tek svako drugo dete ima pristup predškolskom obrazovanju. Pridružite nam se u našoj misiji da to promenimo putem ovog linka i pomozite nam da svakom detetu u Srbiji pružimo šansu da postane poznati pesnik, slikar, naučnik ili šta god njegovo srce želi.

Izvor: novakdjokovicfoundation.org

portal Pokazivač
portal Pokazivač
Portal za kulturu, obrazovanje i priključenija