fbpx
spot_img

Jelena Dragičević Berat: Da li se lako razočarate?

Koliko često dodjete u situaciju da vaša očekivanja budu izneverena?
U toku svakog dana svi imaju brojna očekivanja od drugih.

Foto: Pixabay

Često ljudi očekuju pomoć drugih i kada ta pomoć izostane, oni osećaju razočarenje. Ovo negativno označeno osećanje, zapravo nije negativno jer ono je blisko realnosti i ne stvara iskrivljenu sliku o drugim ljudima i okruženju. Razočarenje nastaje onda kada osoba ima iluziju o svetu kao mestu bezuslovnog prihvatanja u kome su drugi ljudi tu da bi joj uvek pomogli i našli se na usluzi. Kada samo i jednom dodje do odstupanja od ovog očekivanja, osoba oseća osećanje razočaranosti. Ovo osećanje ponekad je opravdano i nije destruktivno jer može biti od koristi radi razbijanja iluzije pojedinca o svetu kao ružičastom mestu u kome su svi ljudi dobronamerni.
Osobe koje su često sklone razočarenju, u detinjstvu su možda bili ti kojima su drugi uvek bili na usluzi, dostupni za ispunjenje njihovih želja. Te osobe nisu naučile da želje mogu biti i neispunjene, te je nivo njihove tolerancije za frustraciju želje na veoma niskom nivou, zbog čega je razočarenje očekivani sled događaja.
Sa druge strane postoje i oni koji nisu naučili da ukoliko neko ne ispunjava njihove želje, ne znači da je odbacio njih kao osobu. Želje nisu nešto bez čijeg ispunjenja osoba ne može da funkcioniše. Njihovo ostvarenje doprinosi tome da se osoba oseća bolje, prijatnije i zadovoljnije, ali i bez njih takođe može da preživi. U ovom slučaju, najgore što može da se desi je izvesno osećanje frustracije izazvano neispunjenjem očekivanog. Često se desi da frustracija nastupi i onda kada osoba nije jasno izrazila svoje očekivanja od drugih. Ona tada najčešće očekuje da drugi predvidi šta je želela, ali nikada jasno to ne iskazuje. Kada se stvari ovako posmatraju, a kada se zna da ljudi nemaju sposobnost čitanja tuđih misli, može se zaključiti da u slučaju izostanka jasnog i transparentnog očekivanja može doći frustracije želje.

Jelena Dragičević Berat
Jelena Dragičević Berat
Živim u Rumi. Po obrazovanju sam master psiholog, TA psihoterapeut, školski psiholog i asertivni trener sa višegodišnjim iskustvom u savetovanju i psihoterapiji dece, adolescenata i odraslih osoba. Psihoterapiju radim i putem Skype-a. U svom radu koristim integrativni pristup u kome kombinujem metode iz različitih psihoterapijskih modaliteta. Smatram da podrška, negujući pristup i davanje dozvola tokom psihoterapijskog rada mogu podstaći razvoj odraslih potencijala svake osobe neophodnih za postizanje važnih životnih ciljeva.