fbpx
spot_img

Istraživanje o mladima: Nemaju posao, žive sa mamom i tatom, muka im je od politike i imaju samo jednu želju

Mladi u Srbiji informišu se najviše sa Fejsbuka, televiziju i rijaliti programe ne gledaju, nezainteresovani su za politička dešavanja, većinom su nezaposleni i žive sa roditeljima. Ako su studenti, uče kampanjski i noću, a najveći broj njih želi da se odseli iz Srbije.

 

Mladi

Foto: Pixabay

Poslednja tri velika istraživanja sprovedena na populaciji od 15 do 30 godina pokazala su da mladi retko kome veruju, smatraju da politički i društveni život u Srbiji ne mogu da promene, a jedino što će svaki dan učiniti je da će biti onlajn.

 

Istraživanje Krovne organizacije mladih Srbije o potrebama mladih pokazalo je da samo 12 odsto od ukupno 1200 ispitanih iz svih delova Srbije ima platu veću od republičkog proseka, 26 odsto ima manju, a čak 61 odsto ne zarađuje. Samo njih 27 odsto je zainteresovano za politička dešavanja, a 85 odsto nije član niti jedne partije.

 

Nepoverenje u institucije

Ono što najviše zabrinjava je nepoverenje u institucije. Od vojske i policije, preko državnih organa do crkve, niko nije uspeo da skupi prosečnu ocenu iznad 3 (ocenjivalo se od 1 do 5) onih koji su izjavili da im veruju.

Sa druge strane samo 3,5 odsto mladih smatra da ima uticaja na političke procese u zemlji, što za posledicu ima to da redovno glasa (od onih koji imaju biračko pravo) 32 odsto mladih, a nikad ne glasa njih 37 odsto, dok ostali to učine povremeno. Najčešći razlog neglasanja u skoro 40 odsto slučajeva je što mladi smatraju da su svi političari isti, a čak 70 odsto smatra da se političke partije uopšte ne obraćaju mladima. Oko 85 odsto mladih odgovorilo je da ne veruje političarima, a oko 80 odsto njih smatra i da u Srbiji ne postoje medijske slobode.

 

Istraživanje mladih

Foto: Blic/RAS Srbija

– Letargija je očigledna i ona ima objektivne razloge. Nisko je poverenje mladih u demokratiju, oni ne vide mogućnosti da glasanjem i participacijom u političkim procesima mogu bilo šta da promene. Zabrinjava potpuno nepoverenje u bilo koju institiciju koje su redom najlošije ocenjene. Deluje da postoji vrsta straha od pobune i organizacije na bilo koji način – izjavio je Boban Stojanović predsednik KOMS-a.

 

On dodaje da mladi idu linijom manjeg otpora, prihvatajući da žive u ovakvoj situaciji ili idu linijom još manjeg otpora prihvatanjem sistema, odnosno ulaskom u njega. Preko partije do posla. Ostaju, kako smatra, još samo oni iz treće opcije koji žele da pobegnu iz zemlje, a njih je trenutno čak 65 odsto.

 

Život „onlajn“

Poredeći prethodnu godinu, za skoro 10 odsto je porastao broj mladih koji su ravnodušni prema političkim dešavanjima. Oni se o politici i političkim zbivanjima u čak 80 odsto slučajeva prvo informišu putem društvenih mreža, najčešće Fejsbuka i Instagrama, te portala, dok je televizija na drugom mestu, porodica i prijatelji na trećem, a dnevne novine na četvrtom.

 

Ovaj podatak govori da je era totalne dominacije televizije definitivno iza nas, te da generacije koje dolaze ovaj medij polako guraju u istoriju. Istraživanje Ministarstva omladine i sporta pokazalo je da među mladima starosti od 15 do 19 godina čak 97,7 odsto njih svakodnevno koristi internet.

 

Istraživanje mladih

Foto: Blic/RAS Srbija

– Deluje da mladi sve manje žele da se informišu. Prisutni su na društvenim mrežama i to im je dovoljno. Veliki broj njih, više od 50 odsto, tek povremeno ili gotovo nikad se ne informiše. Ne iznenađuje što u pogledu televizije najčešće prate filmski, dokumentarni i sportski program. Možda je malo začuđujuće, s pozitivne strane, što mladi uglavnom ne gledaju kanale sa rijaliti programima i sličnim formatima. Ali, sa druge strane, oni uglavnom i ne gledaju televiziju, pa to sve ima i pozitivne i negativne elemente – nastavio je Stojanović.

 

Od pojedinačnih kanala mladi najviše gledaju javni servis, a od dnevnih novina najčešće čitaju „Blic“, čak 40 odsto.

 

– U radu sa adolescentima zaista sam zaključila da oni ne prate rijalitije. Ono što mladima sve više fali je ostvarivanje zdravih kontakata. Ako mama da tablet detetu u ruke da bi ono bolje i brže jelo, tu je već deo komunikacije izgubljen. Na inertnost po pitanju dodatnih sadržaja, u koji spada i kultura, utiče još jedna stvar – roditelji često znaju decu da preplave aktivnostima kada su mala, naravno, iz najbolje namere. Deca to posle površno odrađuju jer im je previše svega i zasite se – kaže dr Olivera M. Ćirković, specijlista pedijatrije i geštalt psihoterapeut.

 

Kako dodaje, trebalo joj je vreme da se navikne da mladi koji dolaze na terapije kada kažu da su imali odlučujući razgovor sa drugom ili ljubavnim partnerom preko mesindžera to ozbiljno misle i ne šale se.

 

Rizik od siromaštva

Procenat mladih od 18 do 24 godine koji se nalaze u riziku od siromaštva prema poslednjim dostupnim podacima Republičkog zavoda za statistiku iznosi 33 odsto i poslednjih godina je u porastu. Prema ovim podacima, mladi starosti od 18 do 24 godine su grupa koja je najviše izložena riziku od siromaštva.

 

Istraživanje mladih

Foto: Blic/RAS Srbija

„Većina mladih ne smatra sebe samostalnim, a u tom stavu prednjače učenici i studenti. Pojedinci koji paralelno studiraju i bave se honorarnim poslovima smatraju da su delimično osamostaljeni jer im u slučaju značajnih izdataka pomažu roditelji. U manjini su mladi koji za sebe mogu da kažu da su potpuno samostalni, žive odvojeno i imaju dovoljno primanja za svoje potrebe“, navode iz Ministarstva omladine i sporta.

 

Zbog svega navedenog i ne čudi podatak iz istog istraživanja da broj mladih koji putuju u inostranstvo stagnira, dok raste broj onih koji žele da napuste zemlju iz ekonomskih motiva.

 

Mladi u skupštini

Prema poslednjoj proceni stanovništva po starosti i polu iz 2017. godine, mladih (od 15 do 30 godina) ima oko 1.190.000 i čine 17 odsto populacije u Srbiji.

 

Istraživanje mladih

Foto: Blic/RAS Srbija

Međutim, u aktuelnom sazivu Narodne skupštine Republike Srbije, samo je četvoro poslanika mlađih od 30 godina, te su mladi u ovom predstavničkom telu zastupljeni sa samo 1,6 odsto. Broj mladih u Skupštini se svakog izbornog ciklusa smanjuje, samo 2008. godine bilo ih je skoro 9 odsto.

 

Najčešće uče iz skripata, beležaka…

U anketi Univerziteta u Beogradu, u kojoj je učestvovalo preko 700 ispitanika sa različitih fakulteta, studenti su otkrili da im ispitni rokovi i te kako utiču na dnevnu rutinu, gde posle ispašta porodični i društveni život.

 

Iznenađujuće, ali i ohrabrujuće, većina ispitanika, skoro 39 odsto, na pitanje o broju položenih ispita odgovorila je da uspeva da položi sve ispite predviđene za tu školsku godinu.

 

Njih 33 odsto učeći provede oko 5 sati nedeljno, dok čak skoro 30 odsto tokom godine uopšte i ne uči, već to čini isključivo za vreme ispitnog roka. Oko 42 odsto studenata tokom ispitnog roka uči više od 20 sati nedeljno, a ima i onih koji tada uče od 50 do čak 70 sati nedeljno. Budući akademci za spremanje ispita sve manje koriste udžbenike, a skripta su postala glavni izvor informacija.

 

– Najčešće učimo iz skripata, zatim fotokopija i beležaka sa predavanja. Originalne knjige često su preskupe. Mislim da je i najosnovnije gradivo preopširno, zato stvarno retko i prelistam ono što profesori podrazumevaju pod dodatnom literaturom. Jedan ispit najčešće spremim za sedam dana – kaže Dejan Čantar, student Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu.

 

Kultura ih sve manje zanima

Sa druge strane, učešće mladih u konzumaciji kulturnih sadržaja beleži pad. Podaci ukazuju da sve manji broj mladih učestvuje u amaterskim kulturnim aktivnostima i posećuje lokalne kulturne manifestacije. U poslednjih 12 meseci samo 8,7 odsto mladih je učestvovalo u nekoj od amaterskih kulturno-umetničkih aktivnosti (sviranje, pevanje, gluma, ples, fotografija i pravljenje filma), a pre samo par godina bilo ih je 18 odsto. Prošle godine samo 2 odsto mladih je svoje slobodno vreme koristilo za kreativne aktivnosti poput pisanja, slikanja i sviranja.

 

Tek trećina mladih samostalna

Prema podacima iz Akcionog plana nacionalne strategije za mlade Ministarstva omladine i sporta, stopa zaposlenosti mladih starosti od 15 do 30 godina, povećala se sa 26 odsto, kolika je bila pre sedam godina, na 35 odsto, kolika je danas. Smanjuje se i procenat mladih koji rade na radnom mestu koje odgovara njihovim kvalifikacijama, sa 62 na 59 odsto. Subvencije za samozapošljavanje koristi samo oko jedan odsto mladih, a tek njih oko 20 odsto smatra da je bolje pokrenuti sopstveni biznis nego raditi za drugoga. Oni smatraju da država ne podstiče razvoj preduzetništva, a kao najsigurniji biznis navode otvaranje privatnih vrtića i igraonica.

 

Istraživanje mladih

Foto: Blic/RAS Srbija

– Imamo zadatak da pomognemo mladima da se lakše zaposle, u saradnji sa državom i sindikatima. Prema istraživanju koje je sprovela Unija poslodavaca, u kome je učestvovalo oko 1.200 ispitanika, mladi ne poznaju prava koja mogu da ostvare na tržištu rada i samo 15 odsto mlađih od 30 godina ne bi prihvatilo da radi na crno. Bez ugovora o radu spremno je da radi 16,39 odsto, a čak oko 58 odsto ispitanika je odgovorilo da bi prihvatilo da radi na crno ukoliko nema drugog izbora – izjavio je Nebojša Atanacković, predsednik Unije poslodavaca.

 

Novosadski ekonomista Dejan Milošević smatra da su mladi pokretačka snaga i generator razvoja svake zemlje. Ekonomske krize koje često drmaju naše tržište rada upravo njih izbace u prvi plan kao najranjiviju grupu.

 

– Ako se nastavi trend rasta nezaposlenosti mladih kod nas, ali i u Evropskoj uniji, suočićemo se sa dugoročnim ekonomskim i političkim posledicama koje će se odraziti na sve nas. Naše mere suzbijanja nezaposlenosti nemaju svrhu ako nam obrazovne ustanove i dalje izbacuje gomile kadrova koje nam ne trebaju na tržištu rada – smatra Milošević.

 

Akcioni plan ministarstva pokazao je da je u prošloj godini procenat mladih koji se nije osamostalio od roditelja čak 64 odsto, dok se finansijski i stambeno osamostalilo samo 13 odsto. Stručnjaci smatraju da pored loših uslova na tržištu rada, za ovaj visok postotak kriv je pomalo i naš mentalitet.

 

– Kod nas je dominantna preterana ljubav roditelja i strah da deci nikada nije dovoljno dobro, a tada se ona opuste. Lakše je da drugi radi, a ja da se samo pojavim. Ljubav, pogotovo majki, zna da bude praplavljujuća. Mora se naći balans, da znam koliko ti dajem i koliko dobijam, da odnos ne bude ni preplavljujući, ali ni ignorišući – kaže dr Olivera M. Ćirković, specijalista pedijatrije i geštalt psihoterapeut.

Izvor: blic.rs

Zoran Todorović
Zoran Todorović
Osnivač „Pokazivača“. Tvorac novakovanja. Čovek koji od života želi sve ili ništa, a trenutno živi negde između.