fbpx
spot_img

Jezičke nedoumice: Ovo sigurno niste znali

Svaki put kad izgovorite nekom: „Razumi me“ – pravite grešku. Gramatičku.

 

“Imperativ glagola razumeti je razumej, razumejmo, razumejte (ijek. razumij, razumijmo, razumijte) a ne razumi i sl.”, objavila je stranica Dnevna doza pravopisa, pozivajući se na izvor, Normativnu gramatiku srpskog jezika Matice srpske (2014).

I izazvala “bes i nevericu” mnogih.

Jednima zvuči smešno i glupo, drugi se pitaju ko je zadužen za te “promene” i divan srpski jezik čini nakaradnim, bez smisla i logike, treći su ljuti, jer misle da se neko šali s njima, jer niko tako ne govori… Ipak, to ne znači da nije pravilno.

Odeljenje I /2, Učiteljica Dragana Petrović,
OŠ “Radoje Domanović” Kragujevac

Čak je i Ivan Klajn jednu od svojih kolumni u NIN-u posvetio imperativu od razumeti i objasnio zašto je greška tako uobičajena.

“Pogrešno „razumi“, „razumite“ verovatno se javlja pod uticajem drugog glagola, urazumiti (se), koji ima sasvim drugu promenu, jer je izveden (od imenice razum) nastavcima -iti, ‑im, dok razumeti ima nastavke -eti, -em. Glagola sa ovim nastavcima nema mnogo. Pored umeti (od koga je putem prefiksa izvedeno i razumeti), tu spadaju i smeti, uspeti, prispeti, dospeti, naspeti, snabdeti. Svi oni označavaju neka stanja ili ishode, pre nego voljne radnje, tako da im imperativ gotovo i ne treba. Gotovo jedini izuzetak je snabdeti (se) – snabdej (se). Katkad se čuje i imperativ od umeti (npr. „Umejmo da se snađemo“), ali teško da bi iko upotrebio uspej, dospej i slično, mada takvi oblici zvanično postoje. Glagol smeti, zajedno sa moći, morati, hteti, spada u modalne glagole, koji imperativa i nemaju”, piše Klajn i dodaje da “u neku ruku je i dobro što tako malo njih ima imperativ, jer u onome čega nema ne možete pogrešiti”.

Izvor: nova.rs

Zoran Todorović
Zoran Todorović
Osnivač „Pokazivača“. Tvorac novakovanja. Čovek koji od života želi sve ili ništa, a trenutno živi negde između.