fbpx
spot_img

Uroš Selenić: Kako izabrati dobru temu?

Globalizacija – jedan od fenomena o kome se najviše govori u svetu poslednjih godina. Termin u naučnu literaturu ušao je 1990. godine, uglavnom zamenjujući koncept „postmodernizma“, koji se široko koristi za opisivanje kompleksnosti i raznolikosti modernog političkog sveta. Danas, za opisivanje procesa globalizacije se često koriste i drugi koncepti, kao što su: post-industrijsko doba, informaciona revolucija, tehnoglobalizam itd. Svi ovi pojmovi odražavaju najvažnije promene koje globalizacija donosi.

Upravo sa pojmom globalizacije povezan je i značaj i aktuelenost svega onoga što intrigira savremeno i moderno doba, čiji smo i sami svedoci. Koje knjige čitamo, šta nas interesuje, o čemu mislimo, čemu se nadamo, o čemu ćemo pisati, samu su neka od pitanja koja se postavljaju savremenom čoveku.

Kako izabrati dobru knjigu za čitanje, kako izabrati aktuelnu temu za pisanje, a da pri tom ne zanemarimo društvenu opravdanost iste samo su neka od pitanja kojim ćemo se baviti u ovom eseju.

Jezik je univerzalni ljudski fenomen. Kroz jezik i putem njega, ljudi uočavaju razlike i sličnosti između njih i drugih i upravo putem jezika i komunikacije ljudi saopštavaju važne i one manje važne stvari.

Koliko je tema aktuelna i zanimljiva, da li će odgovarati samo našim potrebama ili potrebama onih koji će to čitati su osnovna pitanja od kojih ćemo početi. Naime, bitno i osnovno pravilo prilikom odabira teme jeste da onda bude u skladu sa aktuelnom problematikom, ali i da onaj ko se prihvata pisanja rada najpre dobro razmisli o tome čemu želi da se posveti. Temu ne treba nikako birati vođeni idejom da je ona laka i da ćete brzo i bez prevelike muke završiti rad.

Tema mora biti zanimljiva i aktuelna, imati jasan cilj, predmet i istraživanje kao i društvenu i naučnu opravdanost onoga o čemu će se u radu govoriti. Pogrešno odabrana tema može doneti mnoge poteškoće. Kod teme je važno odabrati područje koje zaista zanima društvo u celini a ne samo pojedinca, tj. onog ko se bavi pisanjem rada.

Proces stvaranja svake priče započinje pronalaženjem teme. Tema mora zadovoljiti osnovne elemente istraživačke priče: društvenu važnost za veći broj ljudi, otkrivanje nepoznatih činjenica i autorski rad onoga koji piše.

Nema potrebe naglašavati koliko je izbor odgovarajuće teme važan deo procesa pisanja, bez obzira na to da li se radi o prozi, poeziji ili tekstu, bilo da se radi o eseju, seminarskom radu, diplomskom, doktorskom ili magistarskom radu. Kada se bira tema, autor mora da bude svestan svojih ciljeva vezanih za recepciju budućeg dela, ali pored toga, preporučljivo je da se vodi računa i o aktuelnosti same teme o čemu je već bilo reči. Naravno, svi pišu za čitaoce (za koga bi drugog?), ali kao što razni čitaoci imaju različita očekivanja u pogledu onog što im se pruža, pisci takođe mogu imati nekakve zahteve, zamišljati idealnog čitaoca, pa opet dobiti značajan broj realnih čitalaca od krvi i mesa, zahvalnih zbog poverenja koje im je ukazano.

Prilikom odabira teme, pisac rada može da se usmeri na istraživanje tržišta, ukus prosečnog čitaoca kome će ponuditi upravo ono na šta je ovaj već navikao i šta očekuje. U tom slučaju, dobrim izborom se završava pola posla. Neke teme su zanimljive gotovo bez ikakve umetničke intervencije, one o kojima se sa zadovoljstvom čitaju čak i enciklopedijski ili novinski tekstovi: publika želi da se obavesti, a zadatak pisca je da informisanje učini lakim. Dovoljno je odabrati tako neku temu, pod uslovom da nije mnogo eksploatisana. Idealni su događaji iz novije istorije: neka sveža revolucija, život nedavno tragično preminule harizmatične persone, zatim religijske teme, ezoterija, okultizam, alhemija i, naravno, beskrajna priča o muško-ženskim odnosima, priče o uticaju kozmetičkih preparata.

U svakom slučaju, iako se možda čini da dobra priča neće zainteresovati publiku ili onoga koji rad čita, preduslov dobro napisanog rada jeste imati dovoljno materijala za svoj tekst, bez obzira na to koje područje odabrali. Pri odabiru teme mora se težiti jasnoći, konciznosti i uvek se mora imati na umu: Šta će konkretno zanimati čitaoca na tu temu?

Uroš Selenić
Uroš Selenić
Rođen 1997. godine u Valjevu. Osnovnu i srednju školu završio u rodnom gradu, a trenutno je student sportskog novinarstva. Još od osnovne pokazao ljubav prema sportu. Trenirao rukomet i odbojku, a učestvovao je i na raznim takmičenjima iz atletike. Od boljih rezultata u atletici ističu se zlatna medalja u bacanju kugle u četvrtoj godini srednje škole na nivou grada Valjeva, kao i treće mesto u trci na tri kilometra pored reke Gradac. Akreditovani novinar sa Evropskog prvenstva u vaterpolu 2016. godine, obožava istoriju i arheologiju, živi za sport...