Milinko Mile Vasiljević – Besmrtna pesma (Miroslav Mika Antić)

 

Miroslav Mika Antić – BESMRTNA PESMA Izvođač / Govori: Milinko Mile Vasiljević – MileVoiceOver

Uživajte u spoju neprolaznih stihova velikog Miroslava Mike Antića i prepoznatljive, emotivne interpretacije poznatog radio i TV spikera Milinka Mileta Vasiljevića. „Besmrtna pesma“ nije samo poezija; to je filozofski manifest o postojanju, čovekovoj prolaznosti i onome što ostaje iza nas kada se preselimo „u drugu sobu“. Kroz svoj specifičan glas i duboku emociju, Mile Vasiljević oživljava Mikinu šašavu kometu koja i dalje leti i živi.

 

1.
Ako ti jave: umro sam,
a bio sam ti drag,
možda će i u tebi
odjednom nešto posiveti.

Na trepavicama magla.
Na usni pepeljast trag.
Da li si ikad razmišljao
o tome šta znači živeti?

Ko sneg u toplom dlanu
u tebi detinjstvo kopni.
Brige…
Zar ima briga?
Tuge…
Zar ima tuga?

Po merdevinama mašte
u mladost hrabro se popni.
Tamo te čeka ona
lepa, al’ lukava duga.

I živi!
Sasvim živi!
Ne grickaj kao miš dane.
Široko žvaći vazduh.
Prestiži vetar i ptice.
Jer svaka večnost je kratka.

Odjednom: nasmejani
u ogledalu nekom
dobiju zborano lice.

Odjednom: na ponekom uglu
vreba poneka suza.

Nevolje na prstima stignu.
Godine postanu sivlje.
Odjednom svet, dok hodaš
sve više ti je uzan
i osmeh sve tiši
i tiši
i nekako iskrivljen.

Zato živi, al’ sasvim!

I ja sam živeo tako.
Za pola veka samo
stoleća sam obišao.

Priznajem: pomalo luckast.
Ponekad naopako.
Al’ nikad nisam stajao.
Večno sam išao.
Išao…

Ispredi iz svoje aorte
pozlaćen konac trajanja
i zašij naprsla mesta
iz kojih drhte čuđenja.

I nikad ne zamišljaj život
kao uplašen oproštaj,
već kao stalni doček
i stalni početak buđenja.

2.
A onda, već jednom ozbiljno
razmisli šta znači i umreti
i gde to nestaje čovek.

Šta ga to zauvek ište.

Nemoj ići na groblja.
Ništa nećeš razumeti.
Groblja su najcrnji vašar
i tužno pozorište.

Igrajući se nemira
i svojih bezobličja,
zar nemaš ponekad potrebu
da malo krišom zađeš
u nove slojeve razuma?
u susedne budućnosti?

Objasniću ti to nekada
ako me tamo nađeš.

Znaš šta ću ti učiniti:
pokvariću ti igračku
koja se zove bol,
ako se budeš odvažio.

Ne lažem te.
Ja izmišljam
ono što mora postojati,
samo ga nisi još otkrio,
jer nisi ga ni tražio.

Upamti: stvarnost je stvarnija
ako joj dodaš nestvarnog.

Prepoznaćeš me po ćutanju.
Večni ne razgovaraju.

Da bi nadmudrio mudrost,
odneguj veštinu slušanja.

Veliki odgovori
sami sebe otvaraju.

Posle bezbroj rođenja
i nekih sitničavih smrti,
kad jednom budeš shvatio
da sve to što si disao
ne znači jedan život,
stvarno naiđi do mene
da te dotaknem svetlošću
i pretvorim u misao.

I najdalja budućnost
ima svoju budućnost,
koja u sebi čuje
svoje budućnosti glas.

I nema praznih svetova.

To, čega nismo svesni,
nije nepostojanje,
već postojanje bez nas.

3.
Ako ti jave: umro sam,
evo šta će to biti.

Hiljade šarenih riba
lepršaće mi kroz oko.
I zemlja će me skriti.
I korov će me skriti.

A ja ću za to vreme
leteti negde visoko.
Upamti: nema granica,
već samo trenutnih granica.

Jedriću nad tobom u svitanja
niz vetar klizav ko svila.
Razgrtaću ti obzorja,
obrise doba u povoju
i prizore budućnosti
lepotom nevidljivih krila.

I kao nečujno klatno
zaljuljano u beskraju,
visiću sam o sebi
kao o zlatnom remenu.

Prostor je brzina uma
što sama sebe odmotava.
Lebdeću u mestu, a stizaću
i nestajaću u vremenu.

Odmoriću se od sporednog
kao galaktička jata,
koja su srasla pulsiranjem
što im u nedrima traje.

Odmoriću se od sporednog
kao ogromne šume,
koje su srasle granama
u guste zagrljaje.

Odmoriću se od sporednog
kao ogromne ptice,
koje su srasle krilima
i celo nebo oplele.

Odmoriću se od sporednog
kao ogromne ljubavi,
koje su srasle usnama
još dok se nisu ni srele.

Zar misliš da moja ruka,
koleno,
ili glava,
mogu da postanu glina,
koren breze
i trava?

Da neka malecka tajna,
il neki treperav strah
mogu da postanu sutra
tišina,
tama
i prah?

Znaš, ja sam stvarno sa zvezda.
Sav sam od svetlosti stvoren.

Ništa se u meni neće
ugasiti ni skratiti.

Samo ću,
obično tako,
jedne slučajne zore
svom nekom dalekom suncu
zlatnih se očiju vratiti.

Kažnjavan za sve što pomislim,
a kamoli što počinim,
osumnjičen sam za nežnost
i proglašen sam krivim
što ljubav ne gasim mržnjama,
već novom, većom ljubavlju
i život ne gasim smrtima,
već nečim drukčije živim.

Poslednji rubovi beskraja
tek su početak beskrajnijeg.

Ko traje dalje od trajnijeg
ne zna za kratka znanja.

Nikad se nemoj mučiti
pitanjem: kako preživeti,
nego: kako ne umreti
posle svih umiranja.

4.
Ako ti jave: umro sam,
ne brini. U svakom stoleću
neko me slučajno pobrka
sa umornima i starima.

Nigde toliko ljudi
kao u jednom čoveku.

Nigde toliko drukčijeg
kao u istim stvarima.

Pročeprkaš li prostore,
iskopaćeš me iz vetra.
Ima me u vodi.
U kamenju.
U svakom sutonu i zori.

Biti ljudski višestruk,
ne znači biti raščovečen.

Ja jesam deljiv sa svačim,
ali ne i razoriv.

A sva ta čudesna stanja
i obnavljanja mene
i nisu drugo do vrtlog
jednolik,
uporan,
dug.

Znaš šta su proročanstava?
Kalupi ranijih zbivanja
i zadihanost istog
što vija sebe u krug.
Pa što bismo se opraštali?
Čega da nam je žao?
Ako ti jave: umro sam,
ti znaš – ja to ne umem.

Ljubav je jedini vazduh
koji sam udisao.
I osmeh jedini jezik
koji na svetu razumem.

Na ovu zemlju sam svratio
da ti namignem malo.
Da za mnom ostane nešto
kao lepršav trag.

Nemoj da budeš tužan.

Toliko mi je stalo
da ostanem u tebi
budalast,
čudno drag.
Noću kad gledaš u nebo,
i ti namigni meni.

To neka bude tajna.

Uprkos danima sivim,
kad vidiš neku kometu
da vidik zarumeni,
upamti: to ja još uvek
šašav letim i živim.

Milinko Mile Vasiljević
Milinko Mile Vasiljevićhttps://milevoiceover.blog.rs/blog
Milinko Mile Vasiljević rođen je 18. marta 1981. godine u Loznici, a odrastao je u Runjanima, naselju u neposrednoj blizini Tršića, rodnog mesta Vuka Stefanovića Karadžića. Odrastanje u ovom autentičnom kulturno-istorijskom ambijentu snažno je i trajno usmerilo njegove profesionalne afinitete ka očuvanju srpskog jezika, negovanju pravilne dikcije i razvijanju visoke govorne kulture. Osnovno obrazovanje stekao je u čuvenoj Vukovoj spomen-školi u Tršiću, nakon čega je završio Srednju školu „Sveti Sava“ u Loznici. Po završetku srednjoškolskog obrazovanja, vojno iskušenje i dužnost prema državi ispunio je služeći redovni vojni rok od juna 2002. godine kao pripadnik elitne jedinice 5. bataljona Vojne policije. Prva četiri meseca proveo je na obuci i izvršavanju dužnosti u kasarni na Topčideru u Beogradu, dok je preostalih pet meseci vojnog roka proveo u Valjevu, gde se istakao radom i stekao oficirski čin mlađeg vodnika. Profesionalni medijski put započeo je rano, već u svojoj dvadesetoj godini života, kada ulazi u svet radija i audio-produkcije. Godine 2001. prelazi prag Radija Podrinje u Loznici, gde pod budnim okom i mentorskim vodstvom iskusne spikerke Ljiljane Tešmanović uspešno završava spikersku obuku i stiče prva dragocena praktična iskustva pred mikrofonom. Njegov dalji profesionalni razvoj teče uzlaznom putanjom kroz rad u nizu medijskih kuća. Godine 2003. angažovan je u zajedničkoj medijskoj kući koja je obuhvatala Radio Ritam i Radio Folk Herz, da bi potom karijeru nastavio na Radiju Om 2004. godine i Radiju Naj 2006. godine, gde se paralelno usavršavao kao voditelj, snimatelj i montažer radio-reklama. Dinamičnu fazu u radijskom radu zaokružio je 2008. godine prelaskom na Lotel radio, gde je osmislio, pokrenuo i sa velikim uspehom vodio popularnu kontakt emisiju uživo pod nazivom „Željoteka“. Širenjem medijskih platformi na video-format, Milinko Vasiljević 2009. godine prelazi na Televiziju Lotel, gde ostvaruje zapaženu ulogu kao spiker, novinar i voditelj centralne informativne emisije „Dnevnik“. Istovremeno, snažno se posvećuje edukativnim i dečjim formatima. Tokom celog petogodišnjeg i šestogodišnjeg perioda, tačnije od 2009. do 2015. godine, vodio je popularni dečji televizijski kviz „Pitalice za sveznalice“, koji je ubrzo prepoznat kao medijski sadržaj od nacionalnog značaja, a čiju su realizaciju svesrdno podržali Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije i Grad Loznica. Pored toga, bio je autor, urednik i prepoznatljivo lice dečje obrazovne televizijske emisije „Mala Radionica“, koju je uspešno autorski uređivao i vodio punih deset godina, sve do 2019. godine. Prateći savremene tokove digitalizacije medija, 2010. godine pokreće prepoznatljivu radio-emisiju „Zvučni Tornado“, kao i poseban YouTube kanal „Ostrog“, koji je u saradnji sa Dragicom Sević posvetio snimanju i interpretaciji pravoslavnih molitvi. Sredinom 2014. godine ostvaruje značajnu umetničku saradnju sa istaknutim piscem Stefanom Simićem, što ga inspiriše da u proleće 2015. godine objavi autentični audio CD-album i pokrene popularni YouTube kanal „Poezija na dar – Za Vas govori Mile Vasiljević“. Svoju posvećenost pisanoj reči i kulturi potvrđuje i od 2016. godine, kada počinje aktivno da objavljuje svoje umetničke interpretacije poezije, autorske tekstove, eseje i intervjue na uglednom regionalnom portalu za kulturu i obrazovanje Pokazivač. Sa ciljem da medijski prostor obogati sadržajima od društvenog značaja, u periodu između 2019. i 2023. godine autorski potpisuje nekoliko zapaženih radijskih serijala. Godine 2019. realizuje edukativni radijski serijal „Znanjem do zdravlja i uspeha“, već 2020. godine kreira serijal „Mladost osvaja svet“ posvećen afirmaciji mladih talenata, da bi 2023. godine dao važan doprinos podizanju opšte saobraćajne kulture kroz autorski saobraćajno-obrazovni serijal „Pravila na umu, bezbednost na drumu“. Nova faza njegovog stvaralaštva započinje 2024. godine kada, u saradnji sa pesnikom Igorom D. Markovićem, pokreće humanitarni audio-projekat „Kad reči ožive“, prilagođen slepim i slabovidim osobama, čime govorna umetnost dobija duboku inkluzivnu dimenziju. U godini jubileja i dvadeset pet godina duge karijere, osniva sopstvenu profesionalnu produkcijsku radionicu MileVoiceOver Studio Loznica i pokreće savremeni medijsko-arhivski portal MileVoiceOver, posvećen kulturi, obrazovanju i sportu Zapadne Srbije. Tokom istog perioda, lansira autorski multimedijalni i animirani dečji brend „Miletov Zagrljaj“, usmeren ka edukaciji i negovanju tradicionalnih porodičnih vrednosti, a javnosti predstavlja i multimedijalni projekat „Zlatna hronologija koncerata Svetlane Cece Ražnatović u Loznici“. Posebno mesto u njegovom legatu zauzima odluka iz 2026. godine, kada svoju bogatu audio-riznicu od 13 umetničkih interpretacija najvećih klasika srpske poezije trajno i besplatno poklanja platformi Wikimedia Commons pod slobodnom Creative Commons licencom. Ova jedinstvena zbirka obuhvata antologijske stihove Jovana Dučića, Alekse Šantića, Laze Kostića, Vladislava Petkovića Disa, Dušana Vasiljeva, Milana Rakića, Jovana Jovanovića Zmaja i Đure Jakšića. Zahvaljujući izuzetnim vokalnim kvalitetima, prepoznatljivoj boji glasa i višedecenijskom radu u oblastima sinhronizacije, govora i audio-produkcije, pretraživač Google ga je zvanično verifikovao i kategorizovao kao glasovnog glumca (Voice Actor). Pored domaćeg specijalizovanog portala za naratore IVRporuke.rs, njegov profesionalni portfolio i autorski radovi dostupni su i na velikom broju vodećih svetskih i specijalizovanih platformi kao što su IMDb, Voice123, Bodalgo, Voices.com, Fiverr, Upwork, SoundCloud, LinkedIn, YouTube, Facebook, Instagram, TikTok, kao i internetska arhivska riznica Archive.org. Njegov sveobuhvatni kulturni doprinos, a posebno nesebičan čin stavljanja srpske poezije i književnog nasleđa u službu javnog dobra dostupnog celom svetu i osobama sa oštećenjem vida, privukli su veliku pažnju medija širom zemlje i regiona. O njegovom višedecenijskom radu, projektima i kulturnom pečatu opširno su izveštavali najugledniji domaći i regionalni mediji, štampani i digitalni portali, među kojima su Telegraf.rs, Bookvar, Borba.me, Podcast.rs, Info Vizija, M Media Mreža, Helly Cherry, 037 Info, AZ Centar, Tamo Daleko, Info Media Sistem, regionalni portal Pokazivač (koji je objavio veliki životni i profesionalni intervju i feljtone o njegovom radu), kao i zvanični blog portali i specijalizovane stručne platforme. Pored pisanih objava, o tajnama dikcije, pravilnog izgovora, besprekorne radijske kulture i istoriji frekvencija govorio je i kao rado viđeni gost u emisijama poput Noćnog programa Radio Novog Sada 1. Privatni život Milinka Mileta Vasiljevića odvija se u rodnim Runjanima, gde živi, stvara i gradi porodični mir sa svojim najbližima. Pored iscrpnog i posvećenog rada u medijima i tonskom studiju, on je strastveni ljubitelj prirode i predani baštovan. Nega biljaka, uređenje i brižljivo kultivisanje porodičnog vrta u Runjanima predstavljaju njegovu ličnu oazu mira, svakodnevni izvor duhovne ravnoteže i neiscrpne inspiracije za umetnički rad.