Stefan Lazarević

6 OBJAVE0 KOMENTARA
Studiram osmehe kako bih mogao da ih poklanjam. Tragam za svrhom postojanja i univerzalnom istinom koja nas sve povezuje. Poezija je za mene samo jedan od načina da se ogledam u mesečini. Volim da svet posmatram dečijom ozbiljnošću. Kad porastem, želim da postanem Mali Princ, srcem da gledam jasno.
Dilema jednog ja
Da mi je samo da razumem tvoje skrivanje,
predstavljeno u opasnošću strašnom.
Da mi je da shvatim ogledalo
što ispod maske sreće,
zavarava sopstvenu bit.
Ko si zaista?
Više istina...
***
Ostariš za ostavljene trenutke dodira
Pa šta ako je i nebo malo da te zagrli
Još uvek čekam da me zadivi uzdah
Evo
Odnesi kući sve moje zrikavce
A...
Oda Đurincu
Koliko volim tvoja brda.
Letnje noći provedene u iščekivanju zore,
u bašti ruža moje majke.
Bajkovita jutra i nestvarne večeri,
sažete jedinstvom tvoga neba.
Đurincu!
Đurincu ponosni,
nosioče iskonskog mira,
skrivenog u...
Portrert
Krajolik skriveni šije za oči paučinu srama.
Kipti bestidnost
dok proždire običnost
silueta kožnih.
Nekontrolisani poriv nazvasmo ljubav,
a krike grčenja pesmom umilnom.
Izobličeni padom
potonjeg oca i čovečice njegove,
u gnoju...
S one strane stvarnosti
Do nedođije
plovim na vrhove trepavica
što klanjaju kad se sklope
masivne kapije stvarnosti.
Odabranom senkom svetova,
skriven u nepostojanju
postojim – živ.
Rođen kao maslačak u šumama divljeg kestena,
svoju istinu...
Хиландару с љубављу
Одавно ме вуче мир инока.
Столничким хитрим кораком,
Светосавским босим ногама,
свету земљу газим љубећи.
Пут је мој пут крста.
Видим своју скуфију
у скривеном скиту на Атосу,
док узносим тишином
грешност...