fbpx
spot_img

Drugi upisni rok na fakultetima – gde ima slobodnih mesta

Prorektor za nastavu Univerziteta u Beogradu Petar Bulat rekao je za RTS da ima 1.286 slobodnih budžetskih mesta i 1.495 samofinansirajućih – ukupno 2.872 slobodna mesta za drugi upisni rok.

Maturanti koji nisu uspeli da se upišu na neki od sedam univerziteta u Srbiji imaće uskoro novu šansu. Za nekoliko dana svi fakulteti organizuju drugi upisni rok.

Najviše slobodnih mesta, kao i obično, ostalo je na Beogradskom univerzitetom.

Prof. dr Petar Bulat, prorektor za nastavu Univerziteta u Beogradu je rekao da ima 1.286 slobodnih budžetskih mesta i 1.495 samofinansirajućih, što je ukupno 2.872 slobodna mesta za drugi upisni rok.

Prema njegovim rečima, iz ugla studenata ima manje slobodnih mesta nego prošle godine.

Prošle godine je bilo oko 3.300 slobodnih mesta u drugom upisnom roku.

Uvek ostane poneko mesto, ove godine u prvom upisnom roku vladalo je veliko interesovanje za sve fakultete koje imaju bilo šta od IT u nazivu programa, kaže Bulat.

„Kada sam ja studirao, medicina je uvek bila popularna, ove godine je bio veći broj prijavljenih nego prethodnih godina na stomatologiji, raste interes na farmaciji, veterini, kao i za biomedicinske nauke“, istakao je Bulat.

Kaže da je tehnika standardno popunjena, ostala su mesta na fakultetima koja vode ka nastavničkim zanimanjima, to su hemija, fizika, matematika, jezici.

Ukazuje da Poljoprivredni fakultet ima najviše slobodnih mesta, 214 budžetskih i 125 samofinansirajućih. Slede: Tehnički fakultet u Boru, Tehnološko-metalurški i Šumarski fakultet.

Foto: FPN

Profesor Bulat je rekao da se mnogi budući studenti opredeljuju za fakultete koji su im u blizini zbog ekonomske situacije kako bi roditeljima smanjili troškove za smeštaj, putovanje.

„Ima i onih koji se opredeljuju za Beograd. Što se tiče Medicinskog fakulteta, mi imamo tradicionalno krajeve iz kojih se upisuju studenti na Medicinski fakultet u Beogradu, kao što kolege u Novom Sadu imaju tradicionalno studente koji upisuju Novi Sad, tako da svaki od tih fakulteta ima svoju populaciju odakle dolaze budući studenti“, rekao je Bulat.

Šta moraju studenti da ostvare u drugom roku

Kaže da je situacija različita, ima onih koji su se već upisali negde pa će pokušati na nekom programu koji im je atraktivniji od onog koji su upisali.

„Ima slučajeva da su kandidati bili sigurni da će se upisati na određenom fakultetu, pa se to nije desilo i u drugom roku traže neko svoje mesto, i ima onih koji se iz nekih drugih razloga nisu upisali u prvom roku ili kandidata koji su završili srednju školu u inostranstvu pa nisu mogli da konkurišu u prvom upisnom roku – za njih ima posebno mesto, jedan odsto svih mesta je ostavljen za njih u drugom upisnom roku“, kaže Bulat.

Ko može da studira o trošku države

Svi državljani Srbije koji su završili srednju školu mogu da studiraju o trošku budžeta i da osvoje dovoljan broj bodova.

„Ako bismo gledali najveći broj pojedinačnih slobodnih mesta je na Filološkom fakultetu, jer tamo ima 185 budžetskih i 228 samofinansirajućih. Ako bismo gledali ukupne brojke, onda bi to bio i Šumarski fakultet na kome ima 88 budžetskih i 123 samofinansirajuća“, kaže on.

Postoje mesta i za fizičku hemiju.

Prema njegovim rečima, uglavnom su interesantni programi i popunjeni.

Odgovarajući na pitanje gde se mogu naći informacije, Bulat kaže da su na sajtu Univerziteta u Beogradu svi podaci neophodni za upis.

Proces počinje 2. i 3. septembra prijavom kandidata, prijemni 6. i 7, a rezultati će biti istaknuti 8. septembra.

Konačna rang-lista trebalo bi da bude istaknuta 13. septembra, a upis završen 16. septembra.

Govoreći o epidemijskoj situaciji, Bulat kaže da će se truditi da za brucoše bude organizovana klasična nastava.

„Univerzitet u Beogradu se bukvalno za dve nedelje reorganizovao. Teško je bilo studentima brucošima, nisu osetili studentski život i zbog toga ćemo pažnju i fokus staviti i na prošlogodišnje brucoše da steknu osećaj“, zaključio je Bulat.

Zoran Todorović
Zoran Todorović
Osnivač „Pokazivača“. Tvorac novakovanja. Čovek koji od života želi sve ili ništa, a trenutno živi negde između.