spot_img

Premijera dokumentarnog filma „Marija, srce Rumunije“ u Kraljevskom dvoru

Projekcija dokumentarnog filma „Marija, srce Rumunije“ (originalni naslov: Maria Inima României), najobuhvatnijeg filma ikada snimljenog o životu Njenog Veličanstva Kraljice Marije od Rumunije, održana je u ponedeljak 9. juna u Kraljevskom Dvoru u Beogradu, a domaćini su bili Nj.K.V. Princ Naslednik Filip i Nj.K.V. Princeza Danica.

Povod za održavanje ove premijere u Srbiji je obeležavanje 150 godina od kraljičinog rođenja. Činjenica da su se direktni potomci pokojne Kraljice okupili na jednom mestu, kako bi odali poštovanje njenom nasleđu, učinilo je ovaj događaj baš posebnim. Pored Njihovih Kraljevskih Visočanstava, počasni gosti na projekciji su bili g. Nikolas-Majkl od Rumunije Medfort Mils i g-đa Alina Marija od Rumunije Medfort Mils, kumovi Nj.K.V. Princeze Marije, kćerke Princa Filipa i Princeze Danice, unuk i snaha poslednjeg Kralja Rumunije, pokojnog Nj.V. Kralja Mihaja I i Kraljice Ane, kao i Njegovo Preosveštenstvo Episkop novobrdski G. Ilarion, vikar Njegove Svetosti Patrijarha srpskog G. Porfirija, i Njena Ekselencija ambasadorka Rumunije, g-đa Silvija Davidou.

Nj.K.V. Prestolonasledniku Aleksandru i Nj.K.V. Princezi Katarini je veoma žao što zbog neodložnih obaveza u inostranstvu nisu mogli lično da prisustvuju, ali je Prestolonaslednik poslao poruku u kojoj je istakao da mu je izuzetno drago što je ova divna priča o njegovoj prababi ispričana na najprimerenijem mestu – u domu Kraljevske porodice Srbije.

Sama lokacija izabrana za srpsku premijeru filma, bioskop Kraljevskog Dvora, nosi snažnu simboliku, jer je upravo tu Kraljica Marija od Rumunije provodila vreme kada bi posećivala svog zeta i kćerku, Nj.V. Kralja Aleksandra I i Nj.V. Kraljicu Mariju od Jugoslavije, i tu lično gledala filmove. Pre početka projekcije, prisutnima su se obratili Princ Naslednik Filip i Nikolas od Rumunije, čukununuci Kraljice Marije. Projekciji su prisustvovali i g. Džon Floresku, izvršni producent, i g. Dan Dragičesku, pomoćni producent, a g. Floresku je podelio i svoje utiske o radu na filmu.

Princ Naslednik je goste upoznao sa porodičnim pojedinostima i simbolikom izbora mesta projekcije, a delovi njegovog obraćanja su već sadržani u ovom tekstu. Njegovo Kraljevsko Visočanstvo je podsetio sve prisutne i da se premijera organizuje dan nakon 103. godišnjice venčanja Kralja Aleksadra I i Kraljice Marije. „Ostavila je neizbrisiv trag u Rumuniji i nasleđe koje se čuva sa posebnom pažnjom. Negujući tradiciju i vrednosti koje smatramo važnim u svakom vremenu, ličnosti među nama koje su svojim životom i primerom podigle granicu ljudskog dostojanstva ucrtavajući put novim generacijama, odajemo joj priznanje, sećamo se i obavezujemo se da pokušamo da budemo bolji od predaka, jer samo tako znamo da smo ih dostojni i da smo njihove lekcije naučili“, poručio je Princ Filip.

„Veoma je posebna prilika za mene i moju suprugu da budemo ovde. Sama pomisao na to da hodamo stopama moje čukunbake, kraljice Marije, u ovom Kraljevskom dvoru izgrađenom tokom vladavine moje prabake, kraljice Marije Minjon, ispunjava nas velikim ponosom i srećom. Ovo je deo većeg projekta, projekta koji donosi istoriju ljudima. Idem u škole i pričam o istoriji moje porodice, ali takođe donosimo dokumentarac zajednicama, bez obzira da li su to zajednice u Rumuniji ili inostranstvu. Ovaj film ponovo povezuje našu istoriju, naše korene, ponekad čak i ponovo povezuje porodice. On može biti nova veza koja jača veze između ljudi naše dve zemlje, Srbije i Rumunije. Mi nismo daleko jedni od drugih, a ni previše različiti.

Posmatrajući globalno društvo u kom živimo, važno je to što nas on  ponovo povezuje sa starim vrednostima. U dokumentarcu ćemo videti kraljicu koja se borila za svoj narod, borila se za budućnost i borila se za jedinstvo naroda kako Rumunije, tako i šire. Za mene lično, najvažnije je to što kraljica Marija definiše šta zaista znači biti pripadnik kraljevske loze. Znala je kada da bude kraljica, da poštuje zvanične događaje, znala je kada da bude običan građanin, da ide na pijacu, kupuje povrće i cveće, znala je kada mora da bude borac, uprkos funkciji koju je imala u svojoj zemlji. Ova lekcija iz istorije je ona koju mi kao ljudi možemo primeniti u našem svakodnevnom životu“, istakao je Nikolas od Rumunije.

Kraljica Marija, unuka Nj.V. Kraljice Viktorije od Ujedinjenog Kraljevstva, supruga Nj.V. Kralja Ferdinanda od Rumunije, i majka Kraljice Marije od Jugoslavije, bila je izuzetna istorijska ličnost koja je odigrala ključnu ulogu tokom Prvog svetskog rata, kada se borila za opstanak Rumunije u najtežim vremenima. Njena pojava na Pariskoj mirovnoj konferenciji 1918. godine očarala je svetske lidere, a njen doprinos doveo je do udvostručenja teritorije Rumunije.

Njena životna priča je priča o političkom trijumfu i dubokoj ličnoj tuzi. Postala je supruga Princa Ferdinanda 1893. godine, i u početku se osećala kao tućin na dalekom Dvoru. Tokom nemilosrdnog rata, Kraljica poreklom iz Engleske, svedena je na skromnu ishranu, dok je negovala ranjenike i bolesnike u rumunskoj vojsci. Kako se osećala znamo zahvaljujući njenim dnevnicima i beleškama, koje je marljivo vodila. Kroz ovaj film, Kraljica sama pripoveda svoju priču, svojim sopstvenim rečima.

Sinoć su veličanstvenu priču o njenom životu videli i Njihove Ekselencije brojni ambasadori i drugi pripadnici diplomatskog kora, kao i roditelji Princeze Danice g-đa Beba i g. Milan Cile Marinković i brojni predstavnici kulturnih ustanova iz Srbije i uvaženi gosti.

Dokumentarni film „Marija, srce Rumunije“ režirao je Trevor Puts, izvršni producent je Džon Floresku, glavni producent Viorel Česaru, a saradnik producenta Dan Dregišesku. Film je u potpunosti realizovala nezavisna produkcijska kuća Chainsaw Film Productions, uz podršku Rumunske akademije i Rumunskog kulturnog instituta. Dokumentarni film je deo inicijativa poput Nacionalne turneje istorijskog obrazovanja 2025, koja ima za cilj da približi javnosti istoriju Rumunije i doprinose Kraljice Marije.

Fotografije – Ana Marija Ršumović

Zoran Todorović
Zoran Todorović
Osnivač „Pokazivača“. Tvorac novakovanja. Čovek koji od života želi sve ili ništa, a trenutno živi negde između.