fbpx
spot_img

Slobodan STEFANOVIĆ – dobitnik nagrade grada Beograda za pozorišno stvaralaštvo u 2017.

Slobodan STEFANOVIĆ je dobitnik Nagrade grada Beograda za pozorišno stvaralaštvo za 2017. godinu. Nagradu je dobio za ulogu Fantoma u mjuziklu Fantom iz opere u produkciji Pozorišta na Terazijama u Beogradu. Nagrada je saopštena 16. aprila, a svečana dodela će se održati 18. aprila u okviru manifestacije Dani Beograda.

Rođen je 1977. godine u Novom Sadu i jedan je od vodećih glumaca mjuzikla u Srbiji. Prvak je Pozorišta na Terazijama u Beogradu. Posle završene gimnazije u Sremskim Karlovcima, upisuje Akademiju umetnosti u Novom Sadu – odsek gluma, u klasi prof. Vide Ognjenović. Na III godini Akademije dobija glavnu ulogu u komediji Svetislav i Mileva u izvođenju ansambla SNP iz Novog Sada i time započinje svoju profesionalnu karijeru, a zatim dobija i prvi pozorišni  angažman u Narodnom pozorištu u Beogradu, u predstavi Mileva Ajnštajn. U to vreme Pozorište na Terazijama je organizovalo audiciju za prijem novih članova u ansambl, na koju se prijavilo više stotina mladih glumaca. Slobodan je prošao audiciju i tako postao deo nove mlade glumačke postave Pozorišta na Terazijama. Predstave u kojima igra u matičnom pozorištu su: Producenti (2011), Grk Zorba (2011), Zona Zamfirova (2012), Mamma Mia (2014) i Fantom iz opere (2017).

Foto: Vidoje Manojlović

Mjuzikl Fantom u operi, po tekstu francuskog pisca Gastona Lerua iz 1910. godine, premijerno je izvedena na Velikoj sceni Pozorišta na Terazijama, 7. oktobra 2017. godine. Predstavu je režirao Jug Radivojević, a u ansamblu predstave: Marta Hadžimanov/ Mirjana Matić, Slobodan Stefanović/ Nikola Bulatović, Slaven Došlo/ Ivan Marković, Dušan Šida, Snežana Savičić Sekulić/ Mirjana Stojanović, Milena Vasić/ Ivana Popović, Dušan Kaličanin, Iva Stefanović, Filip Čala, Dragan Vujić Vujke i Marko Pantelić/ Ljubiša Dinčić

Fantom iz Opere je svoju najveću popularnost doživeo kroz brojne pozorišne i filmske adaptacije od kojih su najpoznatiji mjuzikl Endrju Lojd Vebera 1986. godine. Roman je inspirisan istorijskim događajima iz doba pariske opere 19. veka i jednim poluistinitim događajem iz tog vremena koji se ticao korišćenja skeleta bivših baletskih učenika jednog studija. Do sada ga je u svetu pogledalo oko 140 miliona ljudi. Izvodi se na 15 svetskih jezika u 35 zemalja. Dobijanjem prava izvođenja ovog mjuzikla, i to prvi put u našem delu Evrope, prvi put na srpskom jeziku.

Grad Beograd je 20. marta ove godine tradicionalno objavio listu kandidata za godišnju nagradu grada Beograda. Kompletnu lista (24) dobitnika (u svih 19 kategorija) za 2017. godinu možete pogledati ovde.

U kategoriji za pozorišno stvaralaštvo ukupno je bilo 3 nominovanih. Ravnopravno, po jednu nominaciju imala su pozorišta: Pozorište na Terazijama, Jugoslovensko dramsko pozorište i Atelje 212. Ovo je jedna od retkih pozorišnih nagrada iz oblasti pozorišnog stvaralaštva na nivou grada Beogradu i zaista je šteta što se ne dodeljuje pojedinačno u više kategorija (glumac, glumica, režija, tekst, muzika, …). Među nominovanim i dosadašnjim dobitnicima se većinom nalaze umetnici u kategorijama glume i režije, što su potvdile i ovogodišnje nominacije najboljih. Kategorije poput muzike, scenografije, kostimografije, pozorišnog teksta, i sl. su često nepravedno zanemarene.

U oblasti umetnosti – pozorišno stvaralaštvo ovogodišnji kandidati, azbučnim redom, bili su i:
– Jelisaveta Seka SABLIĆ, za ulogu Frole u predstavi Tako je (ako vam se tako čini) (JDP)
– Autorski tim: Svetlana BOJKOVIĆ, Tatjana BOŠKOVIĆ, Olga DIMITRIJEVIĆ, Ana ĐORĐEVIĆ, Sofija JURIČAN, Marija KALABIĆ, Marija MARKOVIĆ, Ivan MIHAJLOVIĆ, Gorica POPOVIĆ i Gorica ŠUTIĆ, za predstavu Moja ti

OSTALI DOBITNICI PRIZNANJA IZ DOMENA KULTURE ZA 2016.
– Književnost i prevodno stvaralaštvo: Alek Vukadinović za knjigu pesama Pesnički atelje II
– Film i radio-televizijsko stvaralaštvo: Dragan Bjelogrlić za celokupan umetnički doprinos, režiju i ulogu Andre Tanasijevića Taneta u seriji Senke nad Balkanom
– Likovno i primenjeno stvaralaštvo, vizuelni i prošireni medije: Milan Blanuša za samostalnu izložbu povodom 50 godina rada u Galeriji 212
– Muzika i muzičko-scensko stvaralaštvo:  Đorđu Pavloviću, dirigentu, za uspešnu adaptaciju i oblikovanje orkestarske partiture i premijerno izvođenje baletske prestave Evgenije Onjegin (NP)
– Stvaralaštvo mladih – umetnost: Vojkan Novović, Danilo Jeknić i Luka Lazović za vajarsko stvaralaštvo
– Specijalno priznanje za izuzetan dopirinos u realizaciji događaja od značaja za grad Beograd – Saša Gabrić za režiju predstave Mali kaplar

Prethodni dobitnici za pozorišno stvaralaštvo su:

2016. Branko VIDAKOVIĆ – za ulogu Lebedova u predstavi Ivanov (NP)
2015. Nebojša GLOGOVAC – za ulogu sudije Adama u predstavi Razbijeni krčag (JDP)
2014. Jelena JOVIČIĆ – za ulogu Norme Kesidi u predstavi Viktor Viktorija (Pozorište na Terazijama)
2013. Nebojša DUGALIĆ – za ulogu Harolda u predstavi Izdaja (JDP)
2012. Miloš LOLIĆ – za režiju predstave Otelo (JDP)
2011. Vlastimir Đuza STOJILJKOVIĆ – za ulogu Dina u predstavi Otac na službenom putu  (Atelje 212)
2010. Boris KOMNENIĆ – za ulogu Demonda Mortona u predstavi Državni službenici (NP)
2008. Dušanka STOJANOVIĆ GLID – za uloge u predstavama Bog masakra (Atelje 212), Seksualne neuroze naših roditelja (NP) i Figarova ženidba i razvod (NP)
2007. Biljana SRBLJANOVIĆ – za pozorišni komad Barbelo, o psima i deci (JDP)
2006. Sonja VUKIĆEVIĆ – za umetničko dostignuće u predstavi Cirkus istorija (Posejdon teatar)
2005. Egon SAVIN – za režiju predstave Smrtonosna motoristika (Atelje 212)
2004. Dejan MIJAČ – za režiju predstave Pseći Valcer (JDP)
2003. Predrag Miki MANOJLOVIĆ za ulogu Molijera u predstavi Molijer, još jedan život (JDP)
2002. Jagoš MARKOVIĆ za režiju predstave Skup (JDP)

Nagrada grada Beograda se dodeljuje sredinom aprila svake godine za prethodnu godinu. Prvi put je dodeljena 2002. godine. Ove nagrade su naslednice čuvene Oktobarske nagrade grada Beograda koja se dodeljivala 20. oktobra – dana kada je 1944. godine Beograd oslobođen od nemačke okupacije u Drugom svetskom ratu. Nagrada se dodeljivala u petnaest, zatim u osamnaest i devetnaest disciplina.

Praznik Dani Beograda ustanovljen je 2002. godine i predstavlja objedinjavanje dva važna datuma iz istorije glavnog grada: prvo pominjanje slovenskog imena Beograda u pisanim dokumentima 16. aprila 878. godine i dan predaje ključeva grada Beograda knezu Mihailu Obrenoviću 19. aprila 1867. Nagrada Grada Beograda dodeljuje se dvanaesti put i njome se odlikuju najbolji među nama u 19 različitih oblasti. Komisije sačinjene od najeminentnijih stručnjaka obavile su zamašan i izuzetno odgovoran posao jer je od velikog broja nominacija trebalo napraviti prvo uži, a zatim i konačan izbor, izbor najboljih među izuzetno kvalitetnim pojedincima. (Nikola Nikodijević)

Istorija:
Branku Vidakoviću nagrada grada Beograda, 2017. godina
Nebojši Glogovcu nagrada grada Beograda, 2016. godina
Jeleni Jovičić nagada grada Beograda, 2015. godina
Nebojši Dugaliću nagrada grada Beograda, 2014. godina

Marko Radojičić 
Marko Radojičić http://bgedtculture.blogspot.rs/
Rođen u Čačku 1982. godine. Inženjer telekomunikacionog saobraćaja. Ljubitelj i pratilac kulturnih dešavanja. Pokrenuo blog o kulturi, Belgrade Edt Culture, u cilju njene popularizacije. Svojim pisanjem želi da promoviše književnost, pozorište, film, izložbe, muziku i igru. Živi i radi u Beogradu. Član UNS-a i međunarodnog udruženja novinara (International Federation of Journalists)