Znajući sve što je beskonačno
nije nemoguće i neprolazno,
naš korak zna tumarati pojedinačno,
nesavršeno, daleko od idealnog.
Vjerujući sve što je realno
nije suđeno biti nadrealno,
razlikujući od nekorektnog korektno,
šta je bit čovjekova konkretno.
Grudi izvijam drsko, smjelo i poletno,
ne željeći ništa naročito il’ posebno,
vjetar da ne huče nedohvatljivo i zagonetno.
Nek dotakne ih samo ono što je potrebno,
ono što je vrijedno.
Život se živi samo jednom.
(2015)
