fbpx
spot_img

ANDRIĆEVA NAGRADA za 2016. godinu: Jelena LENGOLD

Andrićeva nagrada za najbolju knjigu priča objavljenu 2016. godine je dodeljena književnici Jeleni Lengold za knjigu pripovedaka Raščarani svet (Arhipelag, Beograd). Nagradu je 10. oktobra, kada se obeležva dan rođenja Ive Andrića, uručio akademik Miro Vuksanović, predsednik Upravnog odbora Zadužbine Ivo Andrić.
Žiri za dodelu Andrićeve nagrade, koji je radio u sastavu: Aleksandar Jovanović, predsednik, Petar Arbutina i Mileta Aćimović Ivkov, članovi, razmotrivši zbirke pripovedaka i priče objavljene u periodici 2016. godine je doneo ovu odluku. Andrićeva nagrada dodeljuje se od 1975. godine, a Jeleni Lengold pripala je čast da nagradu dobije u godini kada obeležavamo 125 godina od rođenja Iva Andrića.
Jelena Lengold je obrađivala teme iz našeg neposrednog okriženja. Ljubav, patnja, strepnja, saosećanje, posvećenost, odnos sa najbližima… dakle sve one vrednosti za koje čovek smatra da su mu nužne, a koje mu u današnjem svetu nedostaju. Njena rečenica je efektna, kratka, stil izbrušen i dorađen. Knjiga Raščarani svet sastoji od deset pripovedaka u kojima se gradi intimistički svet obojen intelektualnom skepsom i potrebom za ljubavlju. Polazeći od modela klasično shvaćene priče, autorka je svojim pripovedanjem učinila dragoceni iskorak u savremenoj srpskoj prozi. (iz obrazloženja žirija)
Osim nagrađene knjige u uži izbor za nagradu ušli su naslovi Spisak senovitih stvari Milana Micića i Ljubavi Silvije Plat Aleksandre Mokranjac.
 
L‘esprit d‘escalier – pesma, umesto besede na dodeli Andrićeve nagrade za najbolju knjigu priča u 2016. godine na srpskom jeziku (USKORO!)
Raščarani svet
Arhipelag, 2016. 

U knjizi Raščarani svet pratimo prepoznatljivi pripovedački stil i jezik Jelene Lengold, ali je autorka sklopila uzbudljivu knjigu priča sa temom koja je suštinski drugačija u odnosu na njene ranije knjige. U ovoj knjizi sugestivnih i snažnih priča, koje se neosetno sklapaju u zaokruženu celinu, Jelena Lengold istražuje senovite strane čovekove prirode u susretu sa izazovima modernog doba i pripoveda granične situacije svakodnevnog iskustva. Knjiga donosi strasne i otkrivajuće priče o sredovečnom iskustvu života, o slutnji smrti i neizvesnosti, o svakodnevici u kojoj se javi i ljubav, kako je bilo u ranijim knjigama Jelene Lengold, ali se još češće javi ideja kraja i senka nesporazuma.

BIOGRAFIJA

Jelena LENGOLD (Kruševac) je eminentna domaća pesnikinja, pripovedačica i romansijerka. Aktivna promoterka u borbi za opstanak naše kulture. Često se družimo se sa njom u mnogobrojnim radionicama, književnim večerima i promocijama. Svojim pričama poručuje da je život lep, ali i stalna unutrašnja borba da bi to ostao, da ljubav čuvamo i uživamo u njoj dok traje. Desetak godina je radila kao novinar i urednik u redakciji kulture Radio Beograda. Potom je radila kao projekt – koordinator Nansenskolen Humanističke akademije iz Lilehamera u Norveškoj, na predmetu konflikt menadžment. Proza i poezija Jelene Lengold prevedeni su na engleski, italijanski, danski, francuski, bugarski, rumunski, ukrajinski i češki jezik. Živi u Beogradu kao profesionalni pisac.
BIBLIOGRAFIJA

Knjige poezije:
Izaberi jedno mesto (2016, Kontrast; izabrane pesme)
Bunar teških reči (2011, Arhipelag; nagrada Jefimijin vez)
Sličice iz života kapelmajstora (1991, Prosveta; nagrada Đura Jakšić)
Prolazak anđela (1989, Nolit)
Podneblje maka (1986, Nolit)
Vreteno (1984, Nolit)
Raspad botanike (1982, Srpska omladina Srbije)

Knjige priča:

Raščarani svet (2016, Arhipelag)
U tri kod Kandinskog (2013, Arhipelag)
Pretesteriši me (2009, Arhipelag; Izabrane priče iz knjiga Pokisli lavovi i Lift)
Vašarski mađioničar  (2008, Arhipelag; Evropska nagradu za književnost, nagrada Žensko pero, nagrada Biljana Jovanović i nagrada Zlatni Hit Liber)
Lift (1999, Stubovi kulture)
Pokisli lavovi (1994, Srpska književna zadruga)

Roman:
Baltimor (2003, Stubovi kulture/ 2011, Arhipelag)

Andrićeva književna nagrada
Nа osnovu piščeve testаmentаrne volje, svаke godine dodeljuje se Andrićevа nаgrаdа zа priču ili zbirku pričа nаpisаnu nа srpskom jeziku. Prilikom dodele nаgrаde zа 2005. godinu i posle diskusijа o tome dа nаgrаđeno delo morа svojim nаslovom i sаdržаjem dа bude u sklаdu sа dostojаnstvom Andrićevog delа, modifikovаni su kriterijumi u sklаdu sа vremenom u kome živimo. Zа 2010. godinu nаgrаdа nije dodeljenа po prvi put od kаdа je počelа dа se dodeljuje. Do ovogа je došlo pošto je žiri podigаo kriterijum, i nаveo dа ni jedаn pisаc u 2010. godini nije zаslužio nаgrаdu, iаko je bilo kvаlitetnih pripovedаkа. 2011. godine je počelo obeležavanje Andrićevih jubileja – sto godina od objavljivanja njegovog prvog književnog rada u časopisu Bosanska vila (30. septembar 1911.), pedeseto-godišnjice dodele Nobelove nagrade za književnost i sto dvadeset godina od rođenja.
 
Prethodni dobitnici Andrićeve nagrade:
2015. Vule Žurić (Tajna crvenog zamka) 2014. Uglješa Šajtinac (Banatorijum) 2013. Drago Kekanović (Usvojenje2012. Mirjana Pavlović (Trpeza bez glavnog jela2011. Milovan Marčetić (Izlazak – pripovetka2010. Nagrada nije dodeljena 2009. Milenko Pаjić (zа ciklus Dokumentаne priče) 2008. Mirko Demić (Molski аkordi) 2007. Ljiljаnа Dugаlić (Akt) 2006. Gorаn Petrović (Rаzlike) 2005. Ljubicа Arsić (Mаco dаl’ me voliš) 2004. Jovicа Aćin (Dnevnik o vаgini) 2003. Mihаjlo Pаntić (Ako je to ljubаv) 2002. Miroslаv Toholj (Mаlа Azijа i priče o bolu) 2001. Milorаd Pаvić (Priče sа sаvske pаdine, ciklus pripovedаkа) 2000. Vlаdаn Mаtijević (Prilično mrtvi) 1999. Aleksаndаr Gаtаlicа (Vek) 1998. Miroslаv Josić Višnjić (Novi godovi) 1997. Dаnilo Nikolić (Ulаzаk u svet) 1996. Rаdovаn Beli Mаrković (Setembrini u Kolubаri) 1995. Pаvle Ugrinov (Nikoletа – pričа) 1994. Vidа Ognjenović (Otrovno mleko mаslаčkа) 1993. Živojin Pаvlović (Tаvаn – pričа) 1992. Vojа Čolаnović (Prirodаn odgovor) 1991. Milicа Mićić Dimovskа (Odmrzаvаnje) 1990. Sаšа Hаdži Tаnčić (Zvezdаmа povezаni) 1989. Rаdoslаv Petković (Izveštаj o kugi) 1988. Jovаn Rаdulović (Dаlje od oltаrа) 1987. Filip Dаvid (Princ vаtre) 1986. Mlаden Mаrkov (Stаrci nа selu) 1985. Rаdoslаv Brаtić (Slike bez ocа) 1984. Vidosаv Stevаnović (Cаrski rez) 1983. Dаnilo Kiš (Enciklopedijа mrtvih) 1982. Dаvid Albаhаri (Opis smrti) 1981. Svetlаnа Velmаr Jаnković (Dorćol) 1980. Ćаmil Sijаrić (Frаncuski pаmuk) 1979. Mirko Kovаč (Slike iz porodičnog аlbumа Meštrevićа – priča) 1978. Aleksаndаr Tišmа (Školа bezbožništvа) 1977. Milisаv Sаvić (Ujаk nаše vаroši) 1976. Antonije Isаković (Tren) 1975. Drаgoslаv Mihаilović (Petrijin venаc)

 

Izvori: 
Prethodni tekst
Sledeći tekst
Marko Radojičić 
Marko Radojičić http://bgedtculture.blogspot.rs/
Rođen u Čačku 1982. godine. Inženjer telekomunikacionog saobraćaja. Ljubitelj i pratilac kulturnih dešavanja. Pokrenuo blog o kulturi, Belgrade Edt Culture, u cilju njene popularizacije. Svojim pisanjem želi da promoviše književnost, pozorište, film, izložbe, muziku i igru. Živi i radi u Beogradu. Član UNS-a i međunarodnog udruženja novinara (International Federation of Journalists)