fbpx
spot_img

Zdravlje i lepota: Rat protiv plastike

Plastični otpad je veliki problem koji Evropljani moraju zajedno da rešavaju, on zagadjuje vazduh, zemljište, okeane i hranu. Od početka 21. veka proizvedeno je plastike koliko u prethodnih 100 godina, a prema nekim procenama, do sredine veka tražnja plastike u svetu biće utrostručena.

Izum plastike je promenio naše živote nabolje, možda najviše od bilo kog drugog izuma, igrajući značajnu ulogu u medicini, saobraćaju, ishrani, ona je olakšala putovanja u svemir i spasla život mnogih životinja. Međutim, početkom 20. veka, kada je njena proizvodnja postala toliko jeftina, počeli smo da proizvodimo stvari koje nam ne trebaju dugoročno. Danas više od 40% proizvedene plastike na svetu je za jednokratnu upotrebu. Plastika je postala problem onog momenta kada je odbačena završila na zemlji.

Zagadjenje

Opasnost od korišćenja jednokratne ambalaže kao što su plastične kese i slamke leži i u tome što su suviše tanke i lake da bi se reciklirale, tako da obično završe u prirodi. Prvi korak je smanjivanje upotreba plastičnih kesa, sa 90 godišnje po čoveku, na 40 do 2026, zatim smanjivanje potrebe za flaširanom vodom tako što će se olakšati pristup pijaćoj vodi na ulicama evropskih gradova.

Istraživanja Svetske zdravstvene organizacije pokazuju da hemijska supstanca bisfenol A, koja je pronađena u mnogim plastičnim proizvodima, deluje slično kao ljudski hormon i veoma je štetna po zdravlje ljudi.

Bolesti

Od početka 21. veka proizvedeno je plastike koliko u prethodnih 100 godina, pokazuju podaci EU, a prema nekim procenama, do sredine veka tražnja plastike u svetu biće utrostručena.

– Ako ne promenimo način na koji proizvodimo i upotrebljavamo plastiku, do 2050. u okeanima će biti više plastike nego ribe – izjavio je prvi potpredsednik Evropske komisije Frans Timermans povodom usvajanja strategije za upravljanje plastičnim otpadom u januaru, sa ciljem da se do 2030. sva plastična ambalaža reciklira i ograniči jednokratna upotreba plastike.  

Uloga kompanija

Veoma je važno da velike kompanije preuzmu odgovornost za svoju proizvodnju, ali i da njihovi korisnici postanu svesni da njihov izbor može imati uticaja na životnu sredinu.

Neke od većih svetskih kompanija krajem prošle godine pokrenule su inicijativu za formiranje grupe koja će se baviti smanjenjem otpada u morima i okeanima. Naime, kompanije planiraju da uklone milione tona plastike iz mora i okeana i da je koriste za proizvodnju i pakovanje. Plan je da se oformi otvorena saradnička inicijativa koja će se zvati Nekst vejv (NextWave), koja će okupiti vodeće tehnološke kompanije kako bi plastiku prikupljenu iz okeana uključili u proizvodnju i na taj način smanjili izvornu potrošnju plastike u svom poslovanju i proizvodnom lancu.

Predviđa se da bi se ovom inicijativom sprečio ulazak više od tri miliona tona plastike u okeane, što odgovara težini 66 miliona boca za vodu.

Ema Vitković
Ema Vitkovićhttp://www.facebook.com/usporavanje
Rođena u Nišu 1978. godine. Scenski masker, frizer, pedijatar i vaspitač. Imala emisiju "Iz mog ćoška" na Aleksinačkom radiju. Učestvovala na dva Fashion Week-a u Nišu kao šminker. U Nišu je vlasnik Pivnice "Usporavanje" . Voli da piše, da se druži i pomaže ljudima. Humanost i zdravlje su joj na prvom mestu. Udata je i majka dvoje dece, Sare i Stefana.