fbpx
spot_img

Čuveno delo Paje Jovanovića ponovo u Srbiji

Jedva čekamo da pred građane iznesemo nacionalno blago. Već su počele administrativne procedure da čuveno delo Paje Jovanovića „Odmor bašibozuka“ stigne tamo gde pripada, u Srbiju, u Muzej grada Beograda, kaže Jelena Medaković, direktorka Muzeja koja ekskluzivno za Sputnjik otkriva detalje kupovine koja do sada nije viđena u Srbiji.

Nacionalno blago, slika „Odmor bašibozuka“, čuvenog Paje Jovanovića, vraća se kući. Muzej grada Beograda kupio je na aukciji u „Sotbiju“ u Londonu za 240 hiljada funti.
Medakovićeva kaže da je sigurna da su građani, koji su zapravo i otkupili sliku, svesni o koliko se vrednom umetničkom delu radi. Slika nije bila anonimna, što joj je podiglo cenu.
„Delo je već bilo izlistano u aukcijskoj kući Kristi 1994. godine, kada ga je kupio sadašnji prodavac, od tada se nalazilo u privatnoj kolekciji u jednoj božanstvenoj, kažu, tajanstvenoj vili na Belgraviji u centru Londona. Podatke o njoj smo imali ranije, iz kataloga koji je izdao Narodni muzej“.

Muzej grada čekao u pripravnosti

Medakovićeva dodaje da je Muzej grada na prva saznanja da će se slika pojaviti na aukciji bio u pripravnosti:
„Obratili smo se predsedniku republike sa obrazloženjem koliko je slika za kolekciju Muzeja značajna. U kontaktu sa ministrom finansija i ministarkom kulture, sve vreme smo pratili rast cene i naše mogućnosti. Tri puta je premašila procenjenu Sotbijevu vrednost. Ali, ipak je naša“.

Naša sagovornica objašnjava da bi cena bila i znatno veća da nije bilo izuzetne korektnosti naših, srpskih kolekcionara. Oni su se povukli u korist Muzeja, kako bi slika pripadala svima. A kako se sve odigralo:

„Jednog kolekcionara iz inostranstva i trojicu iz Beograda pozvali smo sa jednom molbom, sa njima inače imamo izuzetnu saradnju. Svi su bili voljni da onog trenutka, ako se desi da mi odustanemo, oni otkupe sliku. Prevashodni interes je bio da slika ovog značaja, ove lepote, dođe u Srbiju“.

Naša sagovornica reagovala je i u slučaju prodaje imovine kompanije Jugoeksport, Muzej je pre dve godine kupio 148 umetničkih dela koja su činila deo stečajne mase te firme. I u tom slučaju, država je reagovala.

Potpuno jedinstvena situacija

Medakovićeva podseća da u Ministarstvu kulture postoji fond za otkup umetničkih dela, a Muzej na čijem je čelu od pre tri godine ima i svoj fond kako bi dopunio zbirku.

Ipak, ovo je jednistvena situacija, jer naša država nikada nije licitirala na ovakvoj aukciji i tako došla u posed vredne slike.

Portret kraljice Marije Karađorđević iz 1922. © Sputnik / Lola Đorđević

„Imali smo ogromnu podršku države, ali nešto nije ni na vladi, ni na predsedniku, već na mojim kolegama i ustanovama zaštite. Oni prate i velike i male aukcije, ali i privatne kolekcionare i vlasnike koji se povremeno odluče da prodaju dela. Ovu nadležnost naš Muzej ima od kada postoji, od 1903. godine, prati status, stanje i smeštaj kulturnih dobara, na široj teritoriji“.

Naša sagovornica podseća da se u sastavu Muzeja grada nalazi i Muzej Paje Jovanovića koji je koncipirao sam slikar. On je Beogradu ostavio postavku od čak 211 dela i više od 650 ličnih predmeta, a Muzej je, zauzvrat, sahranio našeg najpoznatijeg slikara.

Prostor u kome se njegov muzej nalazio restitucijom je vraćen prvobitnom vlasniku, pa se do završetka nove zgrade Muzeja grada Beograda u Resavskoj ulici, dragocenosti sada nalaze u prostoru „Pajinog bečkog ateljea“ u ulici Kralja Milana 21.

„Jedva čekamo da pred građane iznesemo „Odmor bašibozuka“, sigurna sam da neće čekati završetak radova na našoj centralnoj zgradi da bi videli sliku“, kaže Medakovićeva.

Detalj slike „Krunisanje cara Dušana“, Muzej Paje Jovanovića © Sputnik / Lola Đorđević

Zašto je važan „Odmor bašibozuka“

Ona za Sputnjik objašnjava i zašto je baš ovo delo Paje Jovanovića toliko važno, i zašto je motiv bašibozuk.

Kaže da nije svaka slika, pa ni delo Paje Jovanovića, jednako vredna da bi se našla u muzejskoj kolekciji. Slikari stvaraju u dahu mnogo dela, nekada istovremeno, neka sa manje pažnje, sa manje enegije i inspiracije.

„Ovo je jedno od onih dela kojima je Paja prišao vrlo blizu, koja su toliko puna detalja, predivnog kolorita. Ovo je sam vrh njegove koncentracije i pažnje u boji i detalju. Ali i narativu koji je tada bio posvećen Orijentu. Slikari tog vremena, u kasnom 19. veku, imali su Orijent kao inspirciju širom Evrope. Bio je tema i velikanima poput Delakroa“.

Medakovićeva dodaje da će slika biti izložena čim dođe u Srbiju, odnosno, kada se završi ogroman administrativni posao sa Sotbijem i steknu bezbednosni uslovi, jer delo zapravo vredi mnogo više nego što je plaćeno, to je nacionalno blago.

„Dve su opcije za izlaganje, novi Salon Muzeja grada u Bulevaru kralja Aleksandra, koji obara sve rekorde posećenosti, ali za to su potrebne posebne mere obezbeđenja. Razmišljamo i o izložbi za jednu sliku u Starom dvoru koji nas je već ugostio, kada su građani čekali u dugim redovima da bi videli Kosovku devojku Uroša Predića“.

Veliki portret Kralja Aleksandra koji je naslikao Paja Jovanović © Sputnik / Lola Đorđević

Izvor: lat.sputnikportal.rs

Zoran Todorović
Zoran Todorović
Osnivač „Pokazivača“. Tvorac novakovanja. Čovek koji od života želi sve ili ništa, a trenutno živi negde između.