fbpx
spot_img

ODLAZIM, A NE STIŽEM NIGDJE

Prolazim ulicom rođenja
Mjesto kome znam svaki kutak
Blatni pločnici suprotstavljaju mi se na putu.

Ne znam je li užitak sunčeva zraka,
Što se prelama kroz rosno granje
Ili je to tako uobičajeno zbivanje?

Vidim cigle starih kuća
Koje nose u grob svoje tajne,
Čemprese što se pod naletom vjetra
Svijaju i pozdravljaju zimzelene sjene.

Cigle izblijedjele
Ljudi bez cilja, nade, snage
Ne tražim od njih da me vole,
A oni koji to ipak čine
Nek znaju; mene nitko ne posjeduje !

Dimom cigarete rastjeravam tmurne oblake
Oko pločnika samo korov raste
Sputala me religija, moral, dobrota
Ne vidim se iz te bolne zore!

Kiša sipi niz zidove,
Mačke bježe,
Seoski život žive samo preplašene jedinke,
A čega se bojati- kad ništa i ne postoji?
Ovo nismo mi, to su naši zli blizanci…

Nervozu unosi oblak koji me prati
Smijem mu se u lice i govorim-
„Mene nećeš uhvatiti.“
„Duhovi su neopipljivi.“

Pitanje postavljam svima-
Jeste li zapravo sretni?

Foto: Lorena Kujek
Foto: Lorena Kujek
Prethodni tekst
Sledeći tekst
Lorena Vojtić
Lorena Vojtić
Lorena Vojtić (r. Kujek), rođena 31. 5. 1996. u Osijeku. Odrasla u Valpovačkoj Satnici, a trenutno živi s kćeri i suprugom u Osijeku. U djetinjstvu se bavila glumom, pjevanjem i crkvenim aktivnostima. Završila opću gimnaziju u Valpovu, i pohađala Pravni fakultet u Osijeku, smjer upravno pravo. Već dugi niz godina surađuje s brojnim portalima i književnim stranicama- na kojima redovno objavljuje svoje radove. Postigla je uspjeh i na Europskom festivalu poezije. Ozbiljnije piše od trećeg razreda srednje škole. Tematike koje dominiraju mojim stvaralaštvom su: život, ljubav, smrt, smisao postojanja i vjera, a sve je protkano nijansama gotike. Uglavnom pisala poeziju u prozi i misaone tekstove, a nije joj strana ni kratka priča. Osvojila je prvo mjesto u poeziji 2018., po izboru stranice Pisci i Književnost i bila među 5 najčitanijih autorica iste te godine. Na svojoj Facebook stranici NA KRILIMA SNOVA broji 20 000 čitatelja. Članica Hrvatskog književnog društva, Kulture snova i Antuna Ivanošića.