fbpx
spot_img

Ko štiti zaštitu životne sredine?

Ova priča nastala je u okviru programa podrške javnom zagovaranju „Istraži – Osnaži“, koji finansira Vlada Ujedinjenog Kraljevstva, a sprovodi Trag fondacija. Sa željom da podstakne građanski aktivizam, program „Istraži – Osnaži“ osmišljen je tako da motiviše građane da istraže pravne mogućnosti za poboljšanje omladinskih, socijalnih i ekoloških politika i osnaže celu zajednicu da od lokalne samouprave zahteva promene na bolje.

Šta možemo reći o parčetu zemlje koje nam je dato za život? Da ima sve, od prostrane ravnice na severu do visokih planina na jugu, od velikih, moćnih reka do divljih potoka, od šarolikih životinjskih i biljnih vrsta do plodne zemlje na kojoj sve uspeva. No, šta to parče zemlje zauzvrat može reći o nama? Ekološka istraživanja u Srbiji upućuju na to da je stvarnost mnogo drugačija od naše predstave o njoj. Zvanični podaci govore da je zaštita životne sredine oblast u kojoj Srbija najviše zaostaje za ostatkom sveta: od ukupnih otpadnih voda koje se izlivaju u reke, u Srbiji se prečišćava samo 8 do 16 odsto; Beograd, kao i Bor, Smederevo i Valjevo, našli su se na listi najzagađenijih gradova na svetu, a Svetska zdravstvena organizacija je procenila da oko 6400 ljudi umre godišnje u Srbiji kao posledica zagađenja vazduha; klimatske promene su uticale na to da na 15% svetske teritorije prosečna temperatura poraste za 2 stepena, a u tu teritoriju spada i Srbija. Do podataka o temama zaštite životne sredine ne dolazi se preko noći, a iza javno postavljenih pitanja stoji neumoran, predan rad brojnih pojedinaca i organizacija. Jedna od njih je i organizacija „Tim 42“ iz Leskovca. Iako nisu udruženje koje se bavi isključivo ovom temom, ekološki problemi grada danas su toliko brojni i vidljivi da su morali postati prioritet. Logičan prvi korak u pronalasku rešenja nastao je u okviru programa „Istraži – Osnaži“, pokrenutog krajem prošle godine. Naime, udruženje je rešilo da „počne od početka“ i najpre prouči način na koji se sam grad već bavi ovim pitanjima kroz regulative, propise, akcione planove i konkurse. Jer, kako i sami kažu: „Promena ne dolazi kada jedna osoba, ili jedno udruženje, na svoju ruku reši jedan problem. Mi želimo da napravimo sistemsku promenu, kojom ćemo iz korena promeniti pristup životnoj sredini i kojom će konačno biti rešeno više ekoloških problema na duže staze.“ 

Kuda ih je ovo istraživanje vodilo? Pored različitih strategija rešavanja ekoloških problema, grad Leskovac svake godine organizuje i konkurs za projekte iz oblasti zaštite životne sredine koji se finansiraju iz Fonda izdvojenog za tu oblast. Analizirajući ovaj konkurs, prijave i rezultate odobrenih projekata, „Tim 42“ došao je do zaključka da većina podržanih inicijativa na ovom konkursu ne samo da ne odgovara cilju zaštite životne sredine, već da neretko ima čak i  negativan efekat na okolinu. Od trinaest odabranih projekata, samo tri ostvaruje cilj konkursa, dok ostali uglavnom predstavljaju građevinske radove na obnovi ili preuređenju prostora. Među njima je bilo čak sedam škola sa gotovo identičnim predlogom izgradnje eko-učionice ili zelenog amfiteatra, odnosno nekog mesta koje bi služilo za edukaciju dece o značaju čuvanja okoline. Iako je podizanje ekološke svesti kod dece važan i legitiman cilj, terenska poseta pokazala je da se taj prostor nakon radova ne koristi nužno u te svrhe, niti da je bio tako neophodan. Slična situacija se opaža recimo i kod projekta edukacije o selekciji otpada, kojim se na konkurs prijavila gradska pijaca. Iako je ideja i namera sama po sebi na mestu, po završetku projekta, „Tim 42“ obišao je pijacu i zabeležio da su postavljeni sudovi za mešoviti otpad, u kojem je pomešan organski i neorganski otpad, čiji je raspon štetnog uticaja na okolinu evidentan. I dok je proučavanje konkursne dokumentacije potvrdilo da inicijative najčešće nemaju veze sa zaštitom životne sredine, terenska poseta je otišla korak dalje i uverila ih da projekti često ne ostvare čak ni one stavke iz svojih prijava koje delimično odgovaraju cilju konkursa. Rečima „Tima 42“: „Mi smo želeli da temeljnom analizom pokažemo koliki novac građana se izdvaja za zaštitu životne sredine i gde on stvarno ide. Pokazalo se nedvosmisleno da se resursi Fonda, koji i inače nisu dovoljni da omoguće rešavanje svih prioritetnih problema, koriste na nesvrsishodan i promašen način.“

A prioritetni problemi su brojni. U njih spadaju divlje deponije pored reka, mali procenat primarne selekcije otpada, nepravilno odlaganje otpada, pre svega ambalaže pesticida koja se često baca kraj puteva i na njivama, potom zagađenje voda, odnosno odlaganje otpadnih voda u reke, kao i zagađenje vazduha. Ukazujući na raskorak između stvarnih problema i efekata projekata koje je Fond za zaštitu životne sredine odobrio, iz udruženja naglašavaju: „Krivica nije na školama i javnim preduzećima koje konkurišu sa ovim projektima. One, kao korisnici budžetskih sredstava, ne bi ni trebalo da budu uključene u ovakav konkurs, jer se već finansiraju iz drugih delova budžeta. Na upravi je odgovornost da sam konkurs promeni i unapredi tako da odgovara sopstvenoj svrsi – a to je očuvanje sredine grada u kom živimo.“ 

No, svesni su činjenice nije dovoljno samo ukazati na ono što ne funkcioniše te očekivati da će to dovesti do rešenja. Zato su ponudili konkretne predloge koji bi uticali na lokalnu samoupravu da bolje rukovodi ovim resursima: formulisali su predloge kojim bi se promenile procedure i pravilnik konkursa Fonda i ukazali na potrebu da se prate i nadgledaju rezultati projekata koji su odobreni. Osim toga, kako ovo nije bitka jednog udruženja, već svih građana i cele zajednice, uključili su medije, sproveli kampanju kojom su informisali javnost o ovim propustima i kroz razgovor i anketu sa svojim sugrađanima, imenovali i opisali probleme zaštite okoline sa kojima se Leskovac neposredno suočava. Tako su konačno, u završnici programa „Istraži – Osnaži“, gradskoj samoupravi ponuđene kako sugestije unapređenja regulativa, tako i alternativni predlozi za projekte koji bi imali stvaran značaj u zaštiti životne sredine Leskovca. O tome da je osnažiti pomake podjednako važno kao i istražiti propuste, iz udruženja za kraj zaključuju: „Mi ne želimo da budemo oni koji stoje sa strane i kritikuju. Želimo da stvorimo rešenja koja će doneti pravu promenu i da iskorenimo loše načine na koje se stvari u našem gradu rešavaju. I da, čini se da je ta promena nešto na šta ljudi već predugo čekaju, ali nikad nije kasno da se ona pokrene!“ 

Marko Spirić

PRIJATELJ PORTALA 

ELEKTRONSKA CIGARETA ICE VAPE

Kontakt telefon 0640569198 Vladimir Janjić

Marko Spirić
Marko Spirić
Urednik portala "Pokazivač". Dugogodišnji radijski voditelj, novinar, marketing saradnik, dopisnik dnevnih i nedeljnih novina, časopisa i portala. Intervjuiše poznate ličnosti, prati estradna desavanja, piše životne priče... Humanitarac čija dela koja je činio i čini za ljude i životinje govore o njemu. Dobitnik je mnogobrojnih nagrada i priznanja za doprinos u novinarstvu na prestižnim manifestacijama. Rođen 1986. godine, živi i radi u Vranju.