Pogledaj me
Rasipam dušu ko na dlanu
Ispovedam se travi
Buduće lišće u krošnjama
Me udiše
Vetar sam kroz grane
Kiša gladna zemlje
Pogledaj me
Tugujući sam se naučio smejati
Jer strašno je...
Nit' je izmišljen roman,
nit' bajka,
samo posebna priča, srca mog.
Jednostavno,
na prvi pogled,
očima uprtim jedno u drugo,
sreli smo se i zavoljeli...
I riječi su od tad bile...
Oblačiš kišu
Kao nevidljivi plašt
Da sakriješ duge
Brezine noge,
Malenu crnu Pticu i
Cipelice od stakla.
Oblačiš kišu
Na gola ramena
Kao noćnu košulju
I tvoja zmijska leđa
Postaju jeseni mantil
Protkan maglom.
Oblačiš kišu...
Mogu li da uskočim
U tvoj stari parobrod
(očigledno zalutao)
Što plovi niz vrijeme
I nema zadnju stanicu.
Prima li on skitnice
Koji tumaraju svijetom
U vječnom traganju
I rastakanju.
Prima li izgubljene
U ovom haotičnom zalasku
Potrošenih šansi
I promašenih puteva.
Mogu li da uskočim
U poslednjem trenutku
Da se ne predomislim
I spasim sivila.
Nauči me da kormilom
Izbjegnem buduće zamke,
A ja ću već znati
Kako da zapalim plamen
Kojim će stari parobrod
Ploviti do beskraja.
O smrti ne zovi iz daljina
ne glumi iskupljenje
budi tiha u koracima
mila u naumima
ne luduj u mislima
ne pripadaju ti...
ne podiži ruke
ne šapući kišom jutra
srce će...
Krila zemlje su ustala da zagrle žive.
Prašina svuda. Na ruci. U očima.
Krila neba su skršena, za krive.
Nemamo kuda. Vjetar kolje zubima.
Četiri zida su četiri...
U meni je sada ljubav zrela
kao žuta kruška nabubrila.
♠
Stasala i ne želi više da znade
ni za kakve ljubavne jade.
♣
Veli da joj je dosta svega,
nema...
Moji su se urezani ožiljci zagnojili
i gromoglasnim hihotom potražuju
odstranjivanje plijesni iz raštimanih glija stanica.
Nisi znao kakva me strahota snašla-
napustivši kolijevku fortune
u kojoj me majka...
Bela noć u zagrljaju tišine
Promiču pahulje
Azovskim morem
glečeri plove
Vozovi prolaze
nigde pristaništa
Rostov na Donu
otvara vrata mojim čežnjama
Tvoja mi duša kao ruska
zima
svira balalajku
Pod ledenicama svetlosti
odsjaj titra
bela jutra...