Setih se divnog Đure,
Oca, sina i ,,jarca pečenog…“
Danas bi sinko umilni,
tražio samo mobilni.
Setih se i ,,Otadžbine“, slavnih predaka i busije…
Danas taj strašni kamen
Razmrvi ,,Jevrope“ plamen.
Setih se moderne, Disa
i ratnika grobnice plave…
A danas slušam da samo
– budale ginu za ideale.
,,Oj, Srbijo, među šljivama“,
pevaše Davičo slavni…
Danas, okruženi brigama,
znamo – žele nam grob tavni.
Sloveni se trebe sami,
nesloge su primer pravi.
Žive u kreiranoj tami
preplaviće ih mravi.
Da l’ su beli, crveni, žuti,
mešani il’ crni, nije bitno.
Uspeva onaj ko najviše muti!